Na današnji dan

Sjećanje na operaciju “Peruća” 1993.

Brana Peruća nasuta je brana na rijeci Cetini u blizini Sinja sagrađena 1958. godine, u svrhu korištenja vode rijeke Cetine za proizvodnju električne energije na hidroelektrani Peruća.  Tijekom Domovinskog rata HE Peruća bila je pod okupacijom srpske paravojske JNA koja je prijetila rušenjem brane Peruća, čime bi vodena stihija uništila cijelo nizvodno naseljeno područje te ugrozila 40-ak tisuća ljudskih života i imovinu građana.

Pobunjeni Srbi, predvođeni Ratkom Mladićem, još 1991. godine zaposjeli su objekte brane i strojarnice te u injekcijsku galeriju i preljevnu građevinu na pet mjesta postavili eksplozive. Dolaskom i preuzimanjem tzv. „ružičaste zone” od strane snaga UNPROFOR-a protivničke snage su se povukle 10 km od crte razdvajanja što je smanjilo opasnost od neprijateljskog djelovanja i prijetnji urušavanjem brane. Međutim, Srbi su pri povlačenju detonirali 30 tona eksploziva na samoj brani. Znakovito je spomenuti da brana nije popustila zahvaljujući britanskom UNPROFOR-cu Marku Nicholasu Grayu, koji je tijekom kolovoza 1992. godine samoinicijativno u dva navrata pustio vodu kroz pomoćne kanale te time omogućio da većina prekomjerno akumulirane vodene mase oteče pomoćnim ispustom, što je rezultiralo snižavanjem razine vode u jezeru za 4 metra. Ključan potez jer se radi o količini vode koja bi uzrokovala potpuno uništenje brane da se nalazila u jezeru za vrijeme detoniranja eksploziva

Potpuno neplanirano, pri završetku operacije “Gusar”, odnosno “Maslenica”, na sinjskoj bojišnici, sprovedena je oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruća čime je konačno otklonjena prijetnja srpske vojske o rušenju brane i potapanju brojnih naselja u donjem toku Cetine. Naime, 28. siječnja 1993. godine spriječen je pokušaj rušenja brane Peruća. Cilj operacije bio je iznenadnim i brzim napadnim djelovanjem posebno ustrojenih manjih snaga, potpomognutih topništvom i oklopništvom, nanijeti gubitke neprijatelju te osloboditi ključne objekte (širi prostor brane HE Peruča) i obraniti ih od protunapada neprijatelja. Hrvatski branitelji su uspjeli.

 

O autoru

Ivana Njavro

Rođena 25.09.1989.u Metkoviću, prvostupnica je filozofije i magistrica povijesti. Voli pse, kavu i psihološke trilere. Od 2014. djeluje na portalu kao novinarka i spisateljica članaka povijesne tematike. U rujnu 2018. postaje urednica portala braniteljski.hr.