U ponedjeljak 7. listopada 2019. u Memorijalnom centru raketiranja Zagreba 1991./1995. održano je predavanje dr. sc. Janje Sekula Gibač iz Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata pod naslovom Između Dana državnosti i Dana neovisnosti. Memorijalni centar raketiranja Zagreba 1991./1995., otvoren je 2013. godine, u spomen na sve poginule i ranjene tijekom velikosrpskog napada na središte grada i civilno stanovništvo Zagreba. U napadu na Zagreb, 2. svibnja 1995. godine, agresor je kasetnim bombama raketirao Zagreb, a povod napada je bio uspjeh akcije Bljesak. U napadu je poginulo 6, 39 ih je teško ozlijeđeno, a 136 lakše ozlijeđeno. U Memorijalnom centru se kao stalna postava može vidjeti niz reporterskih fotografija napada na grad, raznih novinskih članaka, dokumenata, video – animacija zračnih napada koji svjedoče o tadašnjem stanju u Zagrebu. Povod organiziranju događaja u sklopu kojeg je održano predavanje, bila je 28. obljetnica zračnog napada na Banske dvore kao i Dan neovisnosti koji se sutradan slavi u Hrvatskoj. Skupu je prisustvovao i izaslanik Predsjednika Sabora Gorana Jandrokovića, izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja, Marko Ratković, izaslanik Ravnateljstva policije, pomoćnik zapovjednika zapovjedništva specijalne policije Stjepan Milković i izaslanik PU Zagrebačke, voditelj protueksplozivne službe PU Zagrebačke Zlatko Sekačić.
Dr. Sekula naglasila je da se radi o dva ključna datuma u procesu osamostaljenja Republike Hrvatske, 25. lipnju i 8. listopadu 1991. godine, no u izlaganju je dala prikaz i pojašnjenje događaja koji su doveli do ovih odluka i omogućili njihovo donošenje i usvajanje. Naglasila je da su proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti i zatim raskid svih državno-pravnih veza sa SFRJ posljedica niza događaja i procesa koji su se odvijali u jednom od dramatičnijih ali i najvažnijih razdoblja hrvatske povijesti. Važnost i težinu ovih odluka nemoguće je shvatiti bez povijesnog konteksta i prikaza događaja koji su im prethodili.
U izlaganju je dan kronološki prikaz najvažnijih događaja tijekom druge polovine 1990. i početkom 1991. godine, poput višestranačkih izbora, konstituiranja višestranačkog sabora i usvajanja „Božićnog ustava“ u prosincu 1990. godine. Nadalje, naglasila je u izlaganju da je proces razdruživanja Hrvatske od SFRJ pratila intenzivna politička aktivnost i protuustavno djelovanje, a zatim i oružana pobuna dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Djelovanje hrvatskih vlasti, odnosno, najvažnije odluke koje su težile preustroju jugoslavenske države u labavu konfederaciju, a zatim prema potpunoj samostalnosti Hrvatske, nemoguće je objektivno sagledati izvan ovog konteksta. U dijelovima Hrvatske gdje je srpsko stanovništvo bilo većinsko ili u znatnom broju zastupljeno, na proces hrvatskog osamostaljenja odgovoreno je stvaranjem srpskih autonomnih oblasti i na kraju proglašenjem Republike Srpske Krajine.
U predavanju je objašnjena važnost Ustave odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske koje je hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Također, navedeno je, da je na traženje međunarodne zajednice uveden moratorija na odluku o samostalnosti. Na dan isteka moratorija JNA je zrakoplovima granatirala i bombardirala Banske dvore, u kojima je pogođena dvorana u kojoj je nekoliko minuta ranije sastanak imao predsjednik Franjo Tuđman. Dan nakon pokušaja atentata na predsjednika Tuđmana, zbog opasnosti od daljnjih napada zrakoplova JNA, zasjedanje hrvatskog Sabora održano je u dvorani u suterenu zgrade INE u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Sabor je, utvrđujući da je istekao tromjesečni rok odgode primjene odluke o samostalnosti, donio odluku kojom Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ. Ovom je odlukom završen dugotrajan proces osamostaljivanja Republike Hrvatske od bivše SFRJ.
FOTO: Muzej grada Zagreba
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
