Zdravlje

Vježbanje za sve u funkciji kvalitete života

vjezbanje1
Napisao/la Braniteljski

Tjelesna aktivnost uvijek je bila sinonim zdravlja, vitalnosti i sposobnosti čovjeka. Tjelesna aktivnost širi je pojam od sporta ili tjelesnog vježbanja i odnosi se na…

 Nedovoljna razina tjelesne aktivnosti postala je zdravstveni problem „civiliziranog društva“ na svim razinama. Posljednjih desetak godina se sve više govori o kvaliteti života, a ona obuhvaća brojne biološke, psihičke, socijalne, zdravstvene, političke, ekološke, geografske i druge aspekte. Može se reći da pojam kvalitete života opisuje emocionalnu, socijalnu i fizičku dobrobit čovjeka, kao i sposobnost uspješnog obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti. Povećanje ukupne tjelesne aktivnosti cilj je kojem svi težimo.

Redovita, kontinuirana i primjerena tjelesna aktivnost neophodna je suvremenom čovjeku, značajno doprinosi prevenciji bolesti i unapređenju zdravlja te pozitivno utječe na mnoge aspekte svakodnevnog života.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije tjelesna neaktivnost ubraja se među deset vodećih razloga za nastanak brojnih bolesti, smrti ili invalidnosti. Koronalne bolesti srca na prvom su mjestu s 30% uzroka smrti u svijetu. Zato, stvaranje životne navike tjelesnog vježbanja u mladosti iznimno je važno, a ako se propusti teško se nadoknađuje u odrasloj dobi. Također uloga vježbanja u kontroli tjelesne težine jako je važna svim osobama s reumatskim bolestima.

Višak tjelesne težine znači veći pritisak na leđa i tzv. nosive zglobove (kukove, koljena, gležnjeve i stopala) – pritisak na zglobove može se povećati četiri do pet puta. Pretilost povećava rizik za pojavu osteoartritisa kod žena, posebice na zglobovima koljena, šaka i kukova. Uz to, povećava i vjerojatnost razvoja šećerne bolesti. Pokušavate li izgubiti kilograme, važan element uz dijetu je fizička aktivnost, odnosno vježbanje.

Nedovoljna tjelesna aktivnost (hipokinezija) veliki je javno zdravstveni problem u tehnološki naprednom svijetu. Slobodno vrijeme se u većini slučajeva provodi pasivno, sjedeći pred televizorom, računalom ili u kafiću. Dok u europskim zemljama redovito vježba i više od 50% stanovništva, u Hrvatskoj je taj broj manji od 10%.

Hipokinezija je postala jedan od tri vodeća posredna uzročnika bolesti, invaliditeta i smrtnosti pored neodgovarajuće prehrane i pušenja. Iako zdravlje nije genetski uvjetovano, sklonost određenim bolestima je nasljedna, no promjenom životnih navika u velikoj mjeri možemo utjecati na svoje zdravlje. Preventiva je najbolji, najjednostavniji i najjeftiniji lijek. Također, tjelesno vježbanje je prije svega značajno zbog zdravstvenih dobrobiti i smanjenja porasta troškova koje država ima uslijed prevladavanja sedentarnog načina života.

Većina ljudi ne vježba dovoljno pa samim time povećava rizik za svoje zdravlje. Osobama s reumatskim bolestima dobrobit od vježbanja je golema, jer im omogućuje da žive s manje bolova, a time i samostalnije.

Također tim osobama preporučuju se lagane do umjerene vježbe 30 minuta na dan, te aerobne vježbe 20 minuta dva do tri puta tjedno. U početku se svaka vježba može ponoviti dva-tri puta, a zatim se postupno povećava broj ponavljanja.

Dob ne predstavlja nikakvu prepreku za vježbanje. Istraživanja pokazuju da 65-godišnjaci i stariji već nakon nekoliko tjedana vježbanja mogu znatno poboljšati snagu i izdržljivost te povećati gipkost, a značajniji rezultati mogu se očekivati nakon dva mjeseca. Stoga ne očekujte rezultate odmah.

Izvori:
1. M. Andrijašević. (2007). Sport za sve u funkciji unapređenja kvalitete života, Sport za sve u funkciji unapređenja kvalitete života, 3-10.
2. D. Jurakić., M. Andrijašević.(2007). Tjelesna aktivnost i zdravstveni aspekt kvalitete života.Sport za sve u funkciji unapređenja kvalitete života,11-18.
3. D. Milanović., Z. Čustonja. (2007). Sport za sve u svijetu. Sport za sve u funkciji unapređenja kvalitete života, 19-29.
4. M. Rakovac., S. Heimer.(2007). Što je kvaliteta života, kako je mjeriti i kako je tjelesna aktivnost može unaprijediti. Sport za sve u funkciji unapređenja kvalitete života, 45-56.