Domovinski rat Novosti Povijest

Ratko Mladić krvavi ratni put započeo je u Hrvatskoj

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u sjedištu tog suda u Den Haagu potvrdilo je 8. lipnja 2021. prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici, napadanja Sarajeva i drugih zločina nad Muslimanima i Hrvatima u BiH. Mladić je proglašen krivim za uzimanje taoca, za progon, istrebljivanje, ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti, za deportaciju, nehumana djela – prisilno premještanje, za teroriziranje, za protupravne napade na civile u Bosni i Hercegovini no, ostaje činjenica da međunarodni sudovi Mladiću nisu sudili za zločine koje je počinio u Hrvatskoj.

Svoju ratni put Mladić je započeo u Hrvatskoj, u ljeto 1991. godine u napadima na Dalmaciju i dalmatinsko zaleđe. Konačni cilj srpskih snaga na tome području bio je okupacija čitave Dalmacije i dalmatinskih gradova Zadra, Šibenika i Splita i drugih, koji su predstavljali dragocjeni plijen srpskim snagama. Napade na tome području predvodio je Kninski korpus JNA, koji je u prethodnom razdoblju ojačan i postrojbama iz drugih korpusa JNA, u suradnji sa snagama TO Knin, Benkovac i Obrovac, kao i milicijskim snagama SAO Krajine i  dobrovoljcima iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U sklopu napada Kninskog korpusa i snaga pobunjenih Srba počinjen je čitav niz zločina, u Kninu, zaleđu Zadra, Kijevu, Škabrnji i Nadinu.

Izvadak iz zapovijedi Komande 9. korpusa OS SFRJ za napad glavnim snagama prema Vodicama, a pomoćnima prema Zadru, Drnišu i Sinju, kako bi na taj način stvorili uvjete za napad na Zadar, Šibenik i Split.

Komanda 9. Korpusa

Str.pov.br. 19-1441

16. 09. 1991. godine

Zapovest za napad op. broj 1

Na osnovu usmenog naredjenja k-danta vpo 9. korpus je dobio zadatak:

1.- Svim raspoloživim snagama sa sadašnjih položaja energično dejstvovati ka obalnom rubu, sa zadatkom: razbiti snage ZNG i MUP na pravcima nastupanja i deblokirati napadnutenjedinice, ustanove, skladišta i objekte JNA.

Gotovost za napad dana 16. 09. 1991. godine u 16.00 časova.

Podržava avijacija po pozivu.

KM 9. k u Kninu.

2.- Odlučio sam: u sadejstvu sa snagama TO Knin, Benkovac i Obrovac izvršiti opšti napad ka moru grupišući glavne snage na pravcu: Knin – s. Miočić – s. Ružić – s. Muć i Planičnik – s. Čista Mala – Vodice, a pomoćne na pravcima Benkovac – s. Smilčić – s. Zemunik i s. Otišić – s. Maljkovo – Sinj sa ciljem: razbiti snage ZNG i MUP na pravcima napada, deblokirati okružene i odsečene snage JNA u Sinju i Drnišu i u bližem zadatku izbiti na liniju: D. Zemunik – s. Polača – s. Čista Mala – s. V. Glava – Moseć – s. Peruča odakle stvoriti uslove za ofanzivna dejstva ka Zadru, Šibeniku, Sinju i Splitu.

Odsudno braniti Maslenički most.

Sve snage TO u zoni dejstva stavljaju se pod komandu k-danta jedinica.

[……]

Zamenik komandanta

pukovnik

Ratko Mladić, [v.r.]

S obzirom na snagu napadača, može se zaključiti da su srpske snage doživjele neuspjeh;  zauzele su dio dalmatinskog zaleđa no nisu uspjele osvojiti niti jedan od važnih priobalnih gradova i doprijeti do Jadranskog mora.  

Bez obzira na to, JNA je proglasila uspjeh, a mnogobrojni sudionici napada nagrađeni su unaprjeđenjem u više činove. Zbog „odlučnosti i umešnosti“ u borbama sa hrvatskim snagama unaprijeđeni su komandant 221. brigade i komandant 180. brigade Kninskog korpusa  Borislav Đukić i  Tripko Čečović (koji je mjesec i po kasnije naredio napad na selo Nadin). Osim njih, u napadu Kninskog korpusa na Zadar i Dalmaciju iskazali su se i Zdravko Tolimir (na mjestu načelnika Organa bezbjednosti Kninskog korpusa), kasnije jedan od pomoćnika Ratka Mladića u Vojsci Republike Srpske, i jedan od osuđenih za zločine počinjene u Srebrenici te Slavko Lisica kasnije također general u Vojsci Republike Srpske. U čin general majora unaprijeđen je (zamjenik komandanta korpusa) Ratko Mladić, jedan od najvećih krvnika Domovinskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Krajem 1991. godine, Ratko Mladić postaje komandant Kninskog korpusa.

Izvadak iz Priopćenja Informativne službe 9. korpusa JNA

K-da kninskog

korpusa

09. 10. 1991. god.

S A O P Š T E NJ E

informativne službe kninskog korpusa

[…..]

Dejstva kninskog korpusa u poslednjih 30-40 dana bila su veoma intenzivna i dinamična i zahtjevala su visoki stepen motivisanosti i stručnosti. Oba elementa u izvođenju borbenih dejstava potvrdila su visok nivo. Doprinos tome dali su velik broj dobrovoljaca, spoznaja humanih elemenata cilja po čitavoj dubini sastava i visok nivo profesionalnosti komandnog kadra. Poseban nosioc motivisanosti ljudstva jesu bezbrojni primjeri hrabrosti i samoinicijative pojedinaca. Vrednujući iskazom odnos, odaje se priznanje cjelokupnom sastavu korpusa. Za pojedinačan doprinos postignutim uspjesima izdvajamo vanredna unapređenja. Vanredno je unapređeno 11 mlađih oficira i 25 oficira. U čin vodnika 1. klase unapređen je 1 mlađi oficir, u čin starijeg vodnika unapređena su 2 mlađa oficira, u čin starijeg vodnika 1. klase unapređen je 1 mlađi oficir i u čin zastavnika 1 mlađi oficir. U čin poručnika unapređeno je šest mlađih

oficira:

Sabotić Mirsad,

– Rakić Radovan,

– Radović Branko,

– Topić Boško,

– Opačić Đuro,

– Pandurović Slobodan.

U čin poručnika vanredno su unapređena 2 oficira, u čin kapetana 5 oficira, u čin kapetana

1. klase 5, u čin majora 5, u čin potpukovnika 1, u čin pukovnika 6 i u čin general majora 1

oficir.

U čin pukovnika unapređeni su potpukovnici:

– Đukić Borislav,

– Čečović Tripko,

– Živanović Milenko,

– Vlačić Ivan,

– Lisica Slavko,

– Tolimir Zdravko.

U čin general majora unapređen je Ratko Mladić – pukovnik.

Sa punim povjerenjem u svoje sastave očekujemo i u narednom periodu disciplinovano i visokoprofesionalno izvršavanje zadataka.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

IZVOR:

Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti – Oružana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oružanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku (1990.-1991.), knj. 1 (ur. Mate RUPIĆ), Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb 2007.

Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti – 9. korpus JNA (1991.), knj. 19, (ur. Ivan Brigović, Ivan Radoš), Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb 2016.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/konacna-presuda-balkanskom-krvniku-ratku-mladicu-potvrdena-kazna-dozivotnog-zatvora-15079267

O autoru

Janja Sekula

Povjesničar i arhivist, znanstveni suradnik. Zaposlena u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Primarno se bavi proučavanjem razdoblja Domovinskog rata, posebice problematikom srpske pobune te ustroja i djelovanja srpske paradržave na okupiranom području Hrvatske. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova u znanstvenim časopisima i publikacijama, te sudjelovala na većem broju znanstvenih skupova, tribina i okruglih stolova. Uglavnom radi na gradivu pobunjenih Srba koje je zarobljeno u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, koje najprije arhivistički sređuje, a zatim znanstveno analizira i kontekstualizira te objavljuje u formi znanstvenih radova. Povremeno objavljuje i publicističke članke i zanimljivosti o manje poznatim momentima srpske pobune i okupacije (posebice u zapadnoj Slavoniji) na portalu braniteljski.hr te pojedinim časopisima.