Kolumne Janja Sekula Gibač

Razdoblje prije operacije “Bljesak” – pobunjeni Srbi se umjesto za mirno rješenje pripremaju za rat – Dokumenti

milanmartic
Napisao/la Braniteljski

Prije dvadeset godina provedena je vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije “Bljesak”, u kojoj je, za samo 32 sata oslobođeno oko 500 četvornih kilometara okupirane zapadne Slavonije. Operacija „Bljesak“ svojevrsni je nastavak uspješnih operacija Hrvatske vojske i policije kojima je 1991. godine oslobođena većina okupiranog područja zapadne Slavonije.

Prije dvadeset godina provedena je vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije “Bljesak”, u kojoj je, za samo 32 sata oslobođeno oko 500 četvornih kilometara okupirane zapadne Slavonije. Operacija „Bljesak“ svojevrsni je nastavak uspješnih operacija Hrvatske vojske i policije kojima je 1991. godine oslobođena većina okupiranog područja zapadne Slavonije. U operaciji je sudjelovalo oko 7.200 hrvatskih vojnika i policajaca. U oslobađanju zapadne Slavonije poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena.

Operacija „Bljesak“ bila je posljedica beskompromisne politike pobunjenih Srba koji su odbijali svaku ideju političkog rješenja problema okupiranih područja. Hrvatska je 1995. godine, teško podnoseći dugogodišnju okupaciju trećine svoga teritorija, iskazivala sve veću nestrpljivost za opipljivim rezultatima prisutnosti mirovnih snaga UN-a na njenom području. Mirna reintegracija okupiranih područja predstavljala je tijekom 1994. i početkom 1995. godine najvažniji cilj hrvatske politike, no Tuđman je bio svjestan da će mirovni proces biti dugotrajan i mukotrpan te da možda neće dovesti do željenih rezultata. Predsjednik Tuđman je bio svjestan da će, ne uspiju li pregovori, Hrvatska možda biti prisiljena na vojnu opciju oslobađanja svojeg teritorija.

Međutim, mirna reintegracija okupiranog područja u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske, za pobunjene Srbe nije dolazila u obzir. Knin je službeno sudjelovao u pregovorima s hrvatskim vlastima, a s druge su strane nastavljene pripreme za ratne sukobe, i čak eventualna daljnja osvajanja hrvatskog teritorija. O opredijeljenosti pobunjenih Srba za ratnu politiku kao i o planovima za ujedinjenje u jedinstvenu državu s bosanskim Srbima svjedoče i sljedeći dokumenti koji se čuvaju u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata.

DOKUMENT 1
1995., veljača 9.
Stara Gradiška
Obavijest Udruženja boraca RSK ministru obrane RSK o 13.000 dragovoljaca koje bi Udruženje boraca Republike Srbije i Udruženje s Kosova i Metohije uputilo u RSK u slučaju napada HV-a na RSK
UDRUŽENJE BORACA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
STARA GRADIŠKA
Broj: 01-16-01/95
Datum: 9. 02. 1995. Š I F R O V A N O !
MINISTARSTVO OBRANE
MINISTAR
DR RADE TANJGA
Poštovani gospodine ministre!
Povodom učestalih pretnji Hrvatske da će silom zauzeti Krajinu Udruženju boraca Republike Srpske Krajine javljaju se pojedinci i grupe ljudi spremnih da brane Republiku Srpsku Krajinu.
Udruženje boraca Republike Srbije stavlja nam odmah na raspolaganje jednu brigadu (oko 3000 boraca), komplet obučenu a Udruženje boraca Kosova i Metohije me je pozvalo da dodjem na Kosovo oko 15. februara radi dogovora oko angažovanja dobrovoljaca sa tih prostora (prema njihovoj procjeni radi se oko 8-10000 ljudi).
Budući da sam upoznat sa stavom Vrhovne komande da termin “dobrovoljac” ne postoji u našem zakonu, u dosadašnjim kontaktima, upoznao sam sagovornike, a isti su se složili da je dobrovoljac do onog momenta dok ne obuče uniformu Srpske vojske Kraine, od tada je vojni obveznik.
Od Vas gospodine ministre tražim sledeće:
1. Pismenu saglasnost ili zabranu za daljnje kontakte,
2. Ukoliko odobrite da nastavimo sa tom aktivnošću, skrećem Vam pažnju da materijalnih sredstava nemamo ili
3. Da nam date nešto novca za operativne troškove i gorivo preko Biroa Vlade u Beogradu ili komande 18 korpusa Srpske vojske Krajine.
U usmenoj formi upoznao sam sa ovim predlozima šefa Vašeg kabineta gospodina Rajčević Milu.
Molim Vas da mi odmah odgovorite po prijemu ovog akta.236
Srdačno Vas pozdravljam!
S E K R E T A R
M.P.237 Pribičević Nedeljko, [v.r.]

DOKUMENT 2
1995., veljača 18.
Knin
Službena zabilješka o razgovoru ministra obrane RSK s predstavnicima Instituta za strateške studije iz Grčke, pri čemu je ministar obrane upoznao goste s vojnopolitičkom situacijom u RSK te zatražio pomoć Grčke za školovanje zapovjednog kadra SVK i nabavu naoružanja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: __________/95
Knin, 18. 02. 1995. Godine

S l u ž b e n a z a b i lj e š k a
Dana 08. 02. 1995. godine Ministar odbrane RSK puk. Dr Rade Tanjga primio je u službenu posjetu:
– g. KANTERES DIMITRIOS – general-majora u penziji, člana Grčkog instituta za strateške studije i dopisnog člana Instituta, pisac, novinar, bio je član posmatračke misije EZ u Slavoniji i Baranji.
– g. AUTHUMIUS P. PETROU, urednika i direktora lista AMINTIKA (vojni list u Grčkoj).
Službenim razgovorima prisustvovao je i šef kabineta Ministra.
Ministar odbrane pozdravio je delegaciju i zaželio im ugodan boravak u Kninu.
U kratkim crtama upoznao ih je stvaranjem RSK.

G. Dimitrios: zahvalio se g. Ministru na prijemu i nastavio.
U posljednjih nekoliko godina primili smo niz informacija iz RSK, u toku smo o svim zbivanjima u RSK. Mi smo došli da se na licu mjesta uvjerimo i da to prenesemo grčkom narodu. Ističe da su građani RSK dobro došli u prijateljsku Grčku i da će svagdje biti toplo dočekani. Pošto i Vi g. Ministre i ja dolazimo iz Vojske, mi svoja zapažanja vrlo direktno osjećamo za razliku od političara. Pošto nije moguće da MO uspostavi direktne odnose sa MO Grčke, sa Vojskom to činimo ovim putem.

Ministar odbrane puk. Dr Rade Tanjga: ja ću Vas upoznati sa stanjem u RSK. Odmah je predstavio sebe istakavši da je oficir SVK, pukovnik po činu, tehnički oficir. Radio je u Zagrebu na Visokim vojnim školama, sa titulom doktora tehničkih nauka. Mi smo u Kninu osnovali Univerzitet Nikola Tesla. Zatim je govorio o našoj budućnosti, budućnosti srpskog naroda u RSK i pomoći prijateljskog naroda Grčke. Mi smo potpisali sporazum o prekidu vatre. Ušli smo u drugu fazu ekonomskih pregovora, nastojeći time stvoriti realne pretpostavke za političko rješenje. Hrvatska je isticala da mi tim sporazumom ulazimo u Hrvatsku. Vrlo brzo se pokazalo da smo mi mudrom politikom obezbjedili sebi jasnu poziciju. Zbog toga u analizama g. Tuđmana i njegovih savjetnika stoji da nešto moraju preduzeti. RSK je stvarnost, to oni dobro znaju. Zato je i išao zahtjev da se izvrši dodatni pritisak, da se spriječi prisutni trend izrastanja RSK. Mi se sada nalazimo u vrlo delikatnoj situaciji, na jednoj prekretnici, da li da idemo dalje u mir ili ćemo morati prihvatiti se oružja i braniti se. Bilo bi mi drago da ponesete utisak da smo mi zato da mirnim putem dođemo do međunarodnog priznanja naše suverenosti.

Ako nas bilo tko napadne, Hrvatska, naš narod će se braniti. Zašto je to tako? Zato što mi nemamo rezervne domovine. Mi nismo došli iz Srbije, mi imamo izvore iz 8 vijeka, u kojima se spominje srpsko ime na ovim prostorima. Mi smo svjesni da na dugu stazu ovakve Države kao Hrvatska ili RSK ne mogu ostati sami za sebe. Mi moramo napraviti razgraničenje sa Hrvatima.

A sada da Vam nešto kažem kako smo se organizovali za odbranu.
Govorio je o formacijama jedinica od bataljona do korpusa. Mi smo organizovali kompletan narod za odbranu. Mi smo organizacijom uspjeli da izvršavaju r/o i žene i omladina mlađe dobi. Za Tuđmana je porazna ta spoznaja, on to jako dobro zna. Uspoređujući svoju snagu zna da ne bi mogao da porobi Krajinu. Ukoliko nas napadne RH mi ćemo otvoriti front duž cijele granice i to sa svim raspoloživim sredstvima. To je jedan faktor odvraćanja od agresije na RSK. Mi imamo logističkih problema. To su najteži problemi. Poznato je da se Hrvatska jako naoružala, oni su uložili ogromne pare u naoružanje. Mi to nismo mogli odvojiti za Vojsku. To je ozbiljan problem za nas kada je u pitanju dugotrajno vođenje rata. Postoji jedna naša prednost, što Hrvati dobro znaju da je ovo srpska zemlja i da će Tuđman naći malo ljudi koji su spremni izgubiti glavu zbog tuđe zemlje. On ima i plaćenike, kojima pokušava nadomjestiti svoje nedostatke. Kada se to sve zbroji, on ne može imati više od 50.000 ljudi da napadne Krajinu. Zato sam ja optimista, bez obzira na probleme koje mi imamo. Obratio se g. generalu da pita o svemu što ga zanima.

G. general-major Dimitrios: Sve što ste rekli g. Ministre nama je jasno. Meni i mome kolegi bila bi velika radost da čujemo da je Krajinska vojska postigla uspjehe što se tiče rata. Možda nećete vjerovati, ali mi na ovaj konflikt Krajine i Hrvatske gledamo kao konflikt koji je uključio i Grčku. Bili bi jako razočarani ako bi bilo neuspjeha za Krajinsku vojsku. Grci imaju interes da se na ovim prostorima situacija završi u srpsku korist. Od 1991. godine upoznao sam vrlo dobro ovaj teren, mentalitet naroda, oficire, pa imam sliku ovih ljudi u svojoj glavi. Kad se vratio iz bivše Jugoslavije u Grčku pratio je situaciju na terenu i razmišljao kako da se ovaj sukob razreši na najbolji mogući način. On zna da će RSK upotrebiti sve mogućnosti da dođe do rješenja. Mi smo imali dosta uspjeha na svjetskoj sceni. Učinili smo sve da okrenemo svjetsko javno mnijenje u korist srpskog naroda.

Ako Krajiško rukovodstvo uspije da riješi ovo mirnim putem to će biti dobro. Ako se stvori takva situacija da vi budete pritisnuti uza zid, vi nećete imati drugog izlaza nego da se borite. To bi bilo suprotno vašim tradicijama. Vi bi isto tako mislili o Grcima ako bi se predali. I ako bude došlo do rata između RSK i RH podrazumjeva se da će RSK upotrebiti sva sredstva protiv Hrvatske. Vi i vaše vojne kolege poznate hrvatske oficire. Želi skrenuti pažnju da Hrvatska angažuje veliki broj stranih savjetnika. Ti hrvatski oficiri nisu oni ljudi iz vašeg vremena. Oni su se promjenili (savjetnicima). Kao protivmjeru general savjetuje da vojno rukovodstvo Krajine prihvati savjete koji se daju vojnom rukovodstvu van Krajine. Pita da li je krajiška vojska organizovana na jedan regularan način ili je zadržala paravojne jedinice iz početka rata.

Ministar odbrane: Mi imamo izvjesnih problema u etničko psihološkom pogledu. Naši ljudi su u početku počeli onako kako vi znate. Sada imamo jedinice od čete brigade do GŠ, no proces uhodavanja takvog sistema, da se sve zna vrlo je ozbiljan problem. Ima i dalje problema. Koliko je to nedostatak u određenom smislu, toliko je za nas interes da previše kruto ne postavimo problem discipline. Naš k-dant jedinice treba da ima inicijativu. Od njegove inicijative i zrelosti zavisi uspjeh. Ne smijemo gušiti samoinicijativu.

General Dimitrios postavlja pitanje komandnog sastava jedinica odnosno povratka oficira u Krajinu.
Ministar odbrane: Tu smo imali dosta uspjeha. Osnovni problem je niži starešinski kadar do nivoa bataljona. Višeg komandnog kadra imamo dovoljno.
General Dimitrios: U vezi s tim mora se učiniti sve da se obuči niži nivo kadrova, jer se ne zna koliko će ovaj konflikt trajati.
Ministar odbrane: Mi na tome radimo i nadam se da ćemo uspjeti na tome.
Mi imamo Nastavne centre u kojima obučavamo ljude.

General Dimitrios: Predlaže ako je krajiška vojska pod kišobranom Vojske Jugoslavije mogu doći u Grčku na obuku. Grčka armija će ih prihvatiti na obučavanje.
Ministar odbrane: Pita kome se treba obratiti po tom pitanju?
General Dimitrios: Ministarstvu odbrane Grčke. Grčko MO će biti za to da Vas prihvati, da Vam to učini. To se može izvesti na više načina.
On misli da Vojska RSK u ratnoj situaciji nađe razlog da svoju vojsku skoncentriše na date tačke, a onda bi imali elemenat iznenađenja što se tiče vojske. Ako dođe do vojnog sukoba između RSK i Hrvatske to će biti opšti sukob.

Postavlja pitanje da li se razmišljalo o povlačenju jedinica iz određenog dijela Krajine i da li se razmišljalo o mogućnosti zauzimanja dijela teritorije Hrvatske.
Ministar odbrane: Sve je to razrađeno. Mi aktivnom odbranom vodimo računa o tome. Zamolio bih Vas da se dogovorimo o školovanju odnosno o kratkim kursevima mladih ljudi. To nam je neophodno. Da li su Grci voljni da nam pomognu sa naoružanjem?

General Dimitrios: Pitanje obuke kadeta je poželjno. Vi g. Ministre ili Vaš predstavnik treba da dođe u Grčku na pregovore, bez pompe. To bi bili isključivi pregovori a do Vas je da vi to prihvatite ili odbijete. Za obuku kadeta u Grčkoj oni mogu samo ići kao vojni kadeti iz SRJ. Mislim da se to vrlo lako može učiniti. Smatram da u tom slučaju vojni ataše može biti zadužen za kontakte ili kancelarija Nacionalne odbrane. Njegova organizacija oficira zna tu instituciju.
Što se tiče nabavke oružja, imam lično dobre privatne kontakte sa privatnim firmama koje prodaju oružje. Vi napravite listu, dostavite je meni i sve će biti u redu.
G. Petrou ističe da oni imaju mogućnost da kroz Grčke institucije prime predstavnike krajinske Vlade.
G. Ministar odbrane: to će se rado prihvatiti, to je odličan prijedlog. Može se realizovati u aprilu ili maju.
Srdačno se zahvalio Grčkoj delegaciji na razgovoru.

DOKUMENT 3
1995., travanj 16.
[Pale]
Odluka Narodne skupštine RS o prihvaćanju Projekta ostvarivanja srpske federacije na temelju prijedloga Skupštine RSK
Na osnovu člana 70. Ustava Republike Srpske i člana 110. i 115. Poslovnika narodne skupštine Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske, na sednici održanoj 15.-16. aprila 1995. godine, d o n e l a j e
O D L U K U
O PRIHVATANJU PROJEKTA OSTVARIVANJA
SRPSKE FEDERACIJE
I
Prihvata se Projekat ostvarivanja srpske federacije, koji je Narodnoj skupštini Republike Srpske dostavila Skupština Republike Srpske Krajine.
II
Predlaže se Skupštini Republike Srpske Krajine da se imenuje međurepublička komisija sa po tri člana iz obe republike, sa zadatkom da pripremi konkretan plan ujedinjenja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
III
Plan ujedinjenja, koji bi bio ponuđen Zajedničkoj skupštini Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na usvajanje, treba da sadrži aktivnosti, akta, vremenski period i sve predradnje da bi se ujedinjenje moglo realizovati.
IV
U sastav međurepubličke komisije ispred Republike Srpske imenuju se:
1. Prof. dr. NIKOLA KOLJEVIĆ, potpredsednik Republike Srpske,
2. Prof. dr. GAŠO MIJANOVIĆ, predsednik Vrhovnog suda Republike Srpske
3. MIROSLAV VJEŠTICA, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
V
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”
Broj: 02-347/95. M.P.363 PREDSEDNIK
Datum: 16. 04. 1995. NARODNE SKUPŠTINE
Mr Momčilo Krajišnik, [v.r.]
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Narodna banka RSK, kut. 1.