Novosti

Najava optužnica iz BiH

casnicihv
Napisao/la Braniteljski

Mladen Bajić omogućio tužiteljstvu BiH pristup arhivama Republike Hrvatske i podizanje optužnica protiv časnika HV-a.

Umirovljeni general Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora (HGZ), udruge koja okuplja oko 70 umirovljenih hrvatskih generala i admirala, iznio je zabrinutost visokih časnika Hrvatske vojske navodnim najavama optužnica sa sudova iz Bosne i Hercegovine zbog, navodnih ratnih zločina 90-ih.

Time je podsjetio na suradnju DORH-a i Tužiteljstva BiH koja se odvija na osnovi Protokola potpisanog u Sarajevu 3. lipnja 2013. godine. Naime, tadašnji glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić i Glavni tužitelj tužiteljstva Bosne i Hercegovine Goran Salihović su 3. lipnja 2013. u Sarajevu potpisali Protokol između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Kako je DORH tada naveo, zaključen je “radi učinkovitijeg istraživanja, dokazivanja i procesuiranja osoba za koje postoje osnove sumnje da su počinile kaznena djela protiv ratnog i humanitarnog prava u zemlji u kojoj se ti počinitelji nalaze i onemogućavanja izbjegavanja kaznene odgovornosti zlouporabom instituta zabrane izručenja vlastitih državljana.”

Miljavac je najave optužnica nazvao – “mini Haagom”. “Pojavili su se problemi i mi ćemo se tu ozbiljno uključiti jer smatramo nedopustivim da se nakon oslobađajućih presuda međunarodnog suda u Den Haagu neke visoke časnike Hrvatske vojske poziva iz Sarajeva kako bi bili svjedoci na tim sudovima,” rekao je Miljavac.

Nije govorio o imenima, već je dodao da postoje informacije kako su neki i optuženi za ratne zločine. Miljavac je podsjetio kako je Hrvatska vojska u oslobodilačkim akcijama tijekom rata u Hrvatskoj i BiH ratovala tamo temeljem međunarodnih dogovora i konvencija između Republike Hrvatske i BiH.

Istaknuo je da po međunarodnim konvencijama smije se ući u teritorij susjedne države do 60 kilometara ako ste s tog teritorija napadnuti ili procijenite da vam s tog teritorija prijeti ratna ugroza. Jedino što se ne smije jest ostati trajno ili uspostavljati vlast.

O istome je pisao Maxportal navodeći kako postoji velik broj predmeta u kojem BiH zapravo optužuje pripadnike oružanoga sukoba s hrvatske strane za ratne zločine, zločine protiv civilnog stanovništva.

Spominju i da su nakon podizanja optužnice protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka podnesene mnoge tužbe iseljenih Srba koje su tražile naknadu štete koja im je nanesena “udruženim zločinačkim pothvatom” koji je realiziran akcijom Oluja. Međutim, u Haagu su generali Gotovina, Markač i Čermak oslobođeni, Oluja nije proglašena zločinačkim pothvatom.

Pravi razmjer “udruženog zločinačkog pothvata” zapravo će tek postati jasan kada se dozna broj kaznenih predmeta u kojima se kazneno goni sudionike ratnih sukoba s hrvatske strane, uključujući one iz redova HVO-a, te pripadnike oružanih snaga policije, sigurnosnih i obavještajnih službi RH, pa i članova političkih struktura i članova tijela vlasti.

Tako se zapravo optužbama za sudjelovanje pripadnika HV-a u “udruženom zločinačkom pothvatu” pokušava osporiti legitimnost boravka pripadnika HV na području BiH, te bi argumenti koji govore da su Alija Izetbegović i dr. Franjo Tuđman prvu suradnju na obrani dogovorili početkom 1992. godine, pa zatim 1994. i konačno 1995. Splitskim sporazumom, pali u sasvim drugi plan.

U javnosti bi se tada stvorila slika da je ulaskom pripadnika hrvatskih snaga na teritorij BiH Hrvatska postala agresor te bi se zanemarila činjenica da se hrvatski teritorij nije mogao drugačije obraniti, kao i to da je napad na Hrvatsku kontinuirano vođen s teritorija BiH.

Izvor: narod.hr

FOTO: kamenjar.com