Domovinski rat Na današnji dan Povijest

Odmazda JNA i lokalnih srpskih vlasti – raketiranje Banskih dvora

U poslijepodnevnim satima 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije raketirali su i teško oštetili Banske dvore, sjedište hrvatske Vlade, u kojima je tada bila i rezidencija prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i u kojoj se nalazio u trenutku napada. Jedna je osoba u napadu poginula, četiri su ozlijeđene, a počinjena je šteta od 35 milijuna kuna.
Dana 25. lipnja 1991. godine, Sabor je donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, čime je Hrvatska postala samostalna država. Međutim, nedugo nakon toga uslijedila je otvorena agresija Srbije na Hrvatsku. Stoga je potpisana Brijunska deklaracija kojom se agresorska JNA trebala povući u vojarne, a Slovenija i Hrvatska (koje su tada već bile samostalne države) su trebale odgoditi provedbu postupka razdruživanja kako bi se kriza riješila mirnim putem. Do mirnog razilaženja nije došlo, pa je Hrvatska nakon isteka moratorija od 3 mjeseca,  početkom listopada, započela pripreme za konačno razdruživanje od Srbije.
Kao odgovor na početak provedbe postupka razdruživanja RH, zrakoplovi JNA bombardirali su Banske dvore. Oko 15 sati, 7. listopada,  eksplozija je odjeknula Banskim dvorima (službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata op.a.). Jugoslavenski borbeni avioni MiG-29 bombardirali su zgradu ispalivši 6 raketa pri čemu je jedna raketa izravno pogodila palaču i predsjednikovo krilo zgrade dok su druge pale na susjedne zgrade.
JNA i srpsko vodstvo demantiralo je bilo kakvu organiziranu akciju protiv hrvatskog državnog vrha; Tuđmana, Markovića i Mesića. Iz Beograda su naložili istragu kako bi vidjeli nije li neki pojedinac pilot krenuo u neki osvetnički pohod, no uglavnom se sve svodilo na optuživanje Hrvata da su sami podmetnuli eksploziv. Osim teorije da je JNA za cilj imala isključivo ubojstvo hrvatskog predsjednika i teorije da su samo “pokazivali zube” kao odgovor na hrvatski put prema samostalnosti, jedna od navedenih namjera Srbije je i ta da je plan bio ubiti Markovića, pa optužiti Hrvate da su ubili jugoslavenskog premijera, predsjednika predsjedništva Mesića pa bi onda imali opravdanje za izvršiti vojni udar.
U svakom slučaju, plan je propao i samo užurbao Hrvate da dan poslije raskinu sve veze s Jugoslavijom. Sljedeći dan, u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, gdje su zastupnici i novinari prevezeni iz zgrade na Markovom trgu kako bi izbjegli opasnost od vojnih napada, Hrvatski sabor je jednoglasno raskinuo sve državno-pravne veze sa SFRJ i proglasio neovisnost Hrvatske. 

FOTO: t.portal.hr

  1. Na današnji dan, Početak listopada 1991. – opći i najteži napad na Hrvatsku s ciljem potpunog sloma obrane, narod.hr, 6. listopada 2015.
  2. Davor Marijan; Domovinski rat, Zagreb, 2016.

O autoru

Ines Herceg