U Karlovcu predstavljena monografija o Specijalnoj jedinici policije „Grom“

Dana 1. srpnja 2021. u Karlovcu je predstavljena monografija o Specijalnoj jedinici policije “Grom”, koju su predstavili autori, znanstveni suradnici Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Jakša Raguž i dr. sc. Darjan Godić. Recenzenti knjige su dr. sc. Davor Marijan iz Hrvatskog instituta za povijest i dr. sc. Slaven Ružić iz Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centar Domovinskog rata.

Monografija se temelji na velikom broju arhivskih fondova Središnjeg vojnog arhiva  Ministarstva obrane RH i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Jedan on najvažnijih izvora pri izradi monografije bio je Arhiv Interventne jedinice policije Policijske uprave karlovačke, koja je sljednica ratne SJP „Grom“. Također, važan izvor za izradu monografije bili su memoarski zapisi i intervjui s pripadnicima postrojbe, a korištena je i opsežna literaturi, velikim dijelom znanstvene monografije i radovi. Veliku pomoć pri izradi monografije autorima je pružila Udruga Specijalne jedinice policije „Grom“.  

U Domovinskome ratu policijske su postrojbe odigrale veliku ulogu u vojnim djelovanjima. Već su ranije, u sastavu republičkog Sekretarijata unutrašnjih poslova SR Hrvatske, postojale Posebne jedinice milicije, koje su po potrebi bile formirane iz djelatnog sastava policije od fizički sposobnijih policajaca mlađih od 30 godina. Zbog sve češćih incidenata, karlovačka PJM već je tijekom 1990. godine okupljena deset puta. Početkom 1991. godine intervenirala je na mitinzima SDS-a koji su imali cilj destabilizirati sigurnosnu situaciju na području Karlovca. U veljači 1991. godine spriječila je miting SDS-a u centru Karlovca, na koji je iz okolnih sela krenulo između četiri i pet tisuća osoba.

Događaji u kolovozu i rujnu 1990. te zatim u siječnju i početkom ožujka 1991. godine pokazali su važnost specijalnih snaga policije u tadašnjim političkim okolnostima koje su uključivale i terorističke akcije ali i pobunu dijela pa i čitavih policijskih postaja protiv hrvatske vlasti te nemire i napade na hrvatsku policiju. Početkom ožujka 1991. godine, započela je na temelju „Upute” ministra unutarnjih poslova, prema kojoj su u svakoj policijskoj upravi utemeljene posebne jedinice policije (PJP) kao redovne jedinice sa stalnim sastavom, s djelovanjem PJP (kasnije SJP) PU Karlovac sa stalnim sastavom. Pripreme za njezino osnivanje završene su već tijekom veljače 1991. godine.

Kako je navedeno u knjizi, većina Hrvata i manji dio Srba u Karlovcu dobro su prihvatili  osnivanje PJP, no dio Srba tome se protivio, shvativši da će djelovanje ovakve jedinice otežati pobunu i terorističko djelovanje. Kao jedan od primjera opstrukcije naveden je slučaj da je ubrzo po njezinu osnivanju u PU Karlovac pozvana i inspekcija saveznog SUP-a iz Beograda, koja je provjeravala legalnost novoosnovane PJP.

U PJP PU Karlovac su se prijavili mnogi policajci koji su bili aktivni sportaši; čak njih 27 bili su majstori borilačkih sportova. Prosjek godina starosti je varirao, no krajem Domovinskog rata bio je 25 godine.  Radilo se u najvećoj mjeri o dobrovoljcima, a jedan od kriterija bilo je domoljublje i spremnost suočavanja s teškoćama koje su ih čekale. Obuka je bila zahtjevna i nisu je svi kandidati uspjeli završiti, a tijekom 1991. godine dio pripadnika je zbog prezahtjevnog tempa aktivnosti odustao. Kao i u PJP u drugim Policijskim upravama, osnivanjem Zborna narodne garde, dio pripadnika PJP prešao je u njihove postrojbe.

U prvoj godini postojanja PJP PU Karlovac radila je s minimalnim sredstvima i nedostajalo joj je svih vrsta opreme, a posebice je problem predstavljalo nedostatno naoružanje, što je u pojedinim vodovima bilo manje ili više izraženo. Zauzimanjem vojarni i objekata JNA u jesen 1991., stanje se po pitanju naoružanja popravilo.

Nedugo nakon ustrojavanja, PJP je 15. ožujka 1991. dobila prvu zapovijed o stavljanju u pojačani stupanj borbene gotovosti. Radio se o pokušaju Generalštaba JNA uvođenja izvanrednog stanja u Jugoslaviji. U PU Karlovac pratile su se i ranije aktivnosti pobunjenih Srba na području Plitvica, jer su one direktno ugrožavale Karlovac. Djelatnici PJP PU Karlovac angažirani su tijekom akcije hrvatske policije na Plitivicama („Krvavi Uskrs“), te zatim oružanoj obrani gradova na prvoj crti bojišnice u Karlovcu, Ogulinu, Slunju i Duga Resi. Kroz jedinicu je u vrijeme Domovinskog rata prošlo 1000 specijalaca, a djelovala je na području cijele Hrvatske, od zapadne Slavonije, Papuka, Gospića, Velebita, Dubrovnika, Cavtata i sudjelovala je u svim operacijama oslobađanja Maslenica, Poskok, Krug, Medački džep, Bljesak, Oluja… U Domovinskom ratu poginulo je deset specijalaca ove jedinice, šest ih je teško ranjeno (100% ratni vojni invalidi), a dvadesetak lakše ranjeno.

Specijalne snage policije imale su vrlo važnu ulogu u Domovinskom ratu. U vremenu prije osnivanja Zbora narodne garde i zatim Hrvatske vojske, one su bile ključne u suprotstavljanju terorističkim akcijama pobunjenih Srba, a kasnijem razdoblju u obrani od agresije i zatim oslobodilačkim operacijama na području čitave Hrvatske.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.