Strani dragovoljci u Domovinskom ratu (II. DIO)

Nakon što smo Vas uveli u temu stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu, nastavljamo predstavljati kako njih, tako i njihove motive da se pridruže obrani zemlje u kojoj mnogi nikada u životu nisu niti bili.

EMBARGO NA ORUŽJE MEĐU GLAVNIM MOTIVATORIMA

Među stranim dragovoljcima, svakako se ističu državljani Velike Britanije koji su već 1998. pokrenuli procese za  priznanjem braniteljskih statusa. Mnogi od njih u Hrvatsku su došli razočarani embargom na uvoz oružja iz 25. rujna 1991. godine. Više o tome možete saznati u članku u kojemu smo se pozabavili ovom skandaloznom rezolucijom.

Nigel Patrick Balchin jedan je od Britanaca koji je bio razočaran reakcijom međunarodne zajednice, odnosno njihovom pasivnošću. Za Zagorje International u intervjuu je progovorio o svojem motivu: Shvatio sam koliko su licemjerne izjave europskih političara kako nikad neće dopustiti da se ponovi Drugi svjetski rat, a na početku raspada Jugoslavije prešli su preko svojih riječi i pomagali onima koji su činili zlo. To jednostavno nisam mogao pasivno promatrati sa strane.

Balchin se ratu priključio sredinom 1992. godine nakon što je vidio snimke razaranja Vukovara i Dubrovnika. Platio je sve dugove te kupio kartu za Hrvatsku. Borio se na području Posavine, a potom je ratovao na području Bosne i Hercegovine. Ranjen je ukupno 4 puta, no svaki put se vratio na bojišnicu. Godine 1999. priznat mu je status vojnog invalida te je primio hrvatsko državljanstvo, a bio je odlučan ostati u Hrvatskoj pa tako danas živi u Krapini.

Rodney Morgan Britanac je koji je također sudjelovao u Domovinskom ratu i odlučio ostati u Hrvatskoj, u Vinkovcima. Od 15. godine bio je u vojsci, a u ranim 30-ima u medijima je primijetio kako se govori o ratu u Hrvatskoj. Zaključio je kako se radi o nepravednom ratu, a zahvaljujući građi u knjižnici uskoro je saznao sve detalje iz povijesti o nastojanjima Hrvatske i o demokratskim izborima koji su provedeni. Po dolasku u Hrvatsku tražio je da ga pošalju na najgore mjesto gdje bi mogao pomoći svojim bogatim vojnim iskustvom, te su ga usmjerili prema Vukovaru, no kako nisu mogli probiti JNA linije, ostali su u Nuštru. Nekoliko puta je dao intervju za strane medije, uključujući BBC, koji je njegove osude prenio javno u cijeloj Engleskoj. Morgan je prvi put ranjen kod Mirkovaca gdje ga je šrapnel pogodio u dio mozga zadužen za procesuiranje kratkoročne memorije te zbog toga nikada nije uspio naučiti hrvatski jezik niti zapamtiti ljude oko sebe. Uz ovu najtežu ozljedu, ranjen je još dva puta te ima status vojnog invalida. Morgan je ratovao uz već spomenutog Francuza Gastona, što je stvorilo jaku vezu među njima. Usprkos teškim ozljedama, Morgan se nekoliko puta dizao iz bolnice i odlazio natrag na ratišta. Veliku pomoć u prilagodbi i konačnom naseljavanju u Vinkovce pružio mu je suborac Steve Gaunt. Za Stevea Gaunta sigurno ste čuli jer je otvorio pravi jorkširski restoran u Slavoniji, ali iza sebe ima i niz postignuća koja su hvale vrijedna.

Simon Hutt Britanac je koji je dezertirao iz britanske vojske kako bi se pridružio Domovinskom ratu, a nakon 15 dana ratovanja izgubio je nogu. Zbog liječenja, otišao je natrag u Veliku Britaniju, gdje je kažnjen s 90 dana zatvora zbog dezertiranja.

NAGRADE I PREPOZNATOST

Mnogo je ovakvih priča te se nadamo da će se uskoro te priče pribrati na jedno mjesto i objaviti, a nadamo se kako ćemo i mi u doglednoj budućnosti na portalu uspjeti sakupiti dovoljno izvora. Pitanjem, odnosno fenomenom stranih državljana počinje se baviti sve više povjesničara, a među njima daleko najviše Tomislav Šulj koji je za Glas Koncila rekao: Mnogi strani dragovoljci nakon povratka u svoju domovinu uglavnom su postali predmetom osude okoline. Mnogima od njih, suočenima s tim, uznapredovao je težak posttraumatski poremećaj te su upadali u probleme sa zakonom, ovisnostima, otuđivali su se od obitelji i okoline, a neki su i dignuli ruke na sebe. Uz to, ni Republika Hrvatska nije se na odgovarajući način ponijela prema stranim dragovoljcima. Neki od njih, barem oni koji su ostali živjeti u Hrvatskoj, riješili su svoj status branitelja i ostvarili su prava koja im pripadaju. Najveći dio svih ostalih uopće nema nikakav spomen na sudjelovanje u Domovinskom ratu. Primjerice, Jean Michel Nicolier, dragovoljac iz Francuske, branitelj Vukovara u postrojbama HOS-a, odveden je kao ranjenik iz vukovarske bolnice nakon okupacije grada, nakon čega je likvidiran. Slike i poruke toga Francuza koji je dao izjavu za francusku TV ekipu koja se probila u bolnicu obišle su Europu i utisnule se u kolektivnu memoriju onih koji se brinu o Domovinskom ratu. Ipak, Nicolieru punih 20 godina hrvatska država nije dala nikakav status i tek 2011., nakon velikoga truda suboraca i pojedinaca te izvršenoga pritiska na mjerodavne institucije, Francuz je kao pripadnik Hrvatske vojske uveden u službeni popis Ministarstva branitelja.

Za Božić 2018. godine, Ministar obrane RH dodijelio je ukupno 9 braniteljskih statusa inozemnim dragovoljcima u činu prepoznavanja njihovog djelovanja za vrijeme Domovinskog rata. Tri statusa branitelja potvrda su postojećih braniteljskih statusa, dok je šest u potpunosti novih braniteljskih statusa. Članovi CFIVA-e ovaj čin su proglasili nevjerojatnim postignućem u polju braniteljskih prava za međunarodne volontere koji prije nisu imali veze sa Hrvatskom, no osjetili su svojom dužnosti doći i boriti se.

Kampanja za priznanje braniteljskih statusa stranim državljanima počela je u rujnu 1998. od strane britanskih državljana kada je tajnik udruge Daniel Kington službeno podnio zahtjev kroz ambasadu u Londonu. Tom prilikom, članovi CFIVA-e izjavili su kako će se i dalje nastaviti boriti za sve međunarodne volontere koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, a u cilju im je izboriti statuse branitelja za sljedećih sedam branitelja.

Za više informacija o djelovanju CFIVA-e, kao i za fotografije međunarodnih dragovoljaca iz Domovinskog rata, posjetite njihovu službenu Facebook stranicu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.