Izdvojeno Zdravlje

Pravilno sjedenje sprečava probleme s kralježnicom

“Osim izgledom, razlikujemo se i građom, a time i pokretom. Skeletni sustav ima više od 200 kostiju i svi ih za oslonac koristimo slično, a opet drukčije. U kombinaciji s više od 600 mišića u tijelu stvara se vrlo velik broj opcija za pokret, gdje do onog najboljeg dolazimo istraživanjem i vježbom. Pokrete koji su učinkoviti i ekonomični možemo nazvati vještinom. Proces razvoja vještine poznati izraelski fizičar i edukator dr. Feldenkrais opisao je kao proces smanjivanja “parazitne” aktivnosti mišića koji rade suprotno našoj namjeri. Pametnom strukturom i metodikom vježbi, odnosno lekcija, približavamo se tom idealu – ističe magistar kineziologije Krešimir Šoš, utemeljitelj studija Prirodan pokret za biomehaniku pokreta, kineziterapiju i rehabilitaciju u Zagrebu.

Promatrajući bebe i njihov motorički razvoj, vidimo da im, vođenima znatiželjom i poticajima iz okoline, pogreške pri isprobavanju služe
kao nužni alat. U razvoju sjedenja, puzanja, ustajanja i hodanja, kaže Krešimir Šoš, varijabilnost pokreta ima važniju ulogu od snage i fleksibilnosti. Položaj sjeda omogućava bolju orijentaciju u prostoru povećavajući vidno polje, a time se kralježnica razvija iz primarne kifoze torakalnog dijela u cervikalnu i lumbalnu lordozu, koja je uz kifozu i skoliozu najčešća deformacija kralježnice. – Obrazac fleksije trupa
prilično je duboko zapisan u mozgu i pojačava se uslijed negativnih emocionalnih iskustava. Naša svakodnevica sa sjedilačkim i ubrzanim načinom života podsvjesno uključuje mišiće fleksore radi protekcije, čija aktivnost nerijetko prevladava osjetila i tako se pomalo gubi kontakt sa samim sobom – naglašava Krešimir Šoš.

Vježbanjem pravilnog sjeda osvješćujemo prirodan pokret i kompenziramo loš način korištenja kralježnice. Tako možemo preduhitriti i veće probleme. Razne kulture interpretiraju ga na različite načine pa neki sjede na podu na petama, neki na zdjelici s prekriženim nogama, a neki čučeći. Što je kome prirodno, može biti predmet rasprave, no siguran pokazatelj kvalitete je ako položaj ne uzrokuje neželjene posljedice i ako možemo dugo ostati u njemu. Stolac je čovjekov izum i neizbježno je pomagalo kojim se svakodnevno služimo. Problem križobolje često se stavlja u kontekst gubitka lumbalne lordoze uslijed sjedenja, zbog nepovoljnog kuta kralježaka u odnosu na sakrum. Stvoreni smo za pokret, a ne za statičke uvjete života i pitanje je u kojem nas smjeru evolucija vodi. Ipak, u takvim uvjetima sjedna kost služi kao kvalitetan oslonac, gdje se reaktivna sila može usmjeriti prema gore kroz kralježnicu do glave. Položaj glave vezan je pak uz oči, koje prihvaćaju vizualne informacije iz okoline pa je stoga važno namjestiti, primjerice, kompjutorski ekran u visini očiju. Važna je i podloga na kojoj sjedimo. Ravna i tvrđa pruža bolju povratnu informaciju nužnu za korekcije.

Krešimir Šoš predleže sedam jednostavnih vježbi koje potiču prirodni pokret sjedenja. Vježbe pokazuje mladi sportaš Alojzije Roko Krušlin. 

 

Prikazane vježbe radite sporo, konstantno tražite lakšu izvedbu i pokušajte osvijestiti način izvedbe, a ne doseg. Kada novi obrazac postane lakši od starog, postaje dostupniji za spontano korištenje. Korekcije provodite u svakom ponavljanju, učenje se događa kroz varijacije, a memorija je olakšana zahvaljujući ugodnom osjećaju – kaže K. Šoš.

 

IZVOR – Doktor u kući, broj 264, siječanj 2020.

 

O autoru

Krešimir Šoš

Rođen je 1977. godine u Zagrebu. Nakon završene srednje Tehničke škole, magistrira kineziologiju te se nalazi pred završetkom doktorskog studija pri Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu biomehanike ljudskog pokreta.

Vlasnik je studija Prirodan pokret za biomehaniku pokreta, rehabilitaciju i kondicijsku pripremu, te sudjeluje u projektu udruge Rast na poboljšanju kvalitete života braniteljske populacije.