Na jučerašnji dan 1995. godine, hrvatskoj vladi i pobunjenim Srbima ponuđen je od strane međunarodne zajednice Plan Z-4. Plan Z-4 naziv je za Nacrt sporazuma o Krajini, Slavoniji, Južnoj Baranji i Zapadnom Srijemu, kojeg su izradili veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: SAD-a, Rusije, EZ-a i UN-a sastajući se u Zagrebu u ruskom veleposlanstvu od 22. ožujka 1994 do siječnja 1995.
Iz Plana Z-4 proizlazilo je da bi Srpska Krajina bila gotovo potpuno samostalan entitet u sklopu Republike Hrvatske, ali bez međunarodnog subjektiviteta, odnosno “država u državi”.Prema Planu Z-4 autonomna Srpska Krajina imala bi zakonodavno tijelo, predsjednika, vladu i sudove, policiju.
O Planu Z-4 nije se puno pregovaralo. Odbor za mirnu reintergraciju hrvatskih okupiranih područja na saborskom zasjedanju 6.ožujka zaključio je da je plan za Hrvatsku neprihvatljiv. Nešto ranije Odbor za ustav konstatirao je da je plan suprotan hrvatskom Ustavu koji se protivi federalizaciji i konfederalizaciji Hrvatske. Hrvatska je načelno prihvatila plan kao polazište za pregovore s pobunjenim hrvatskim Srbima, dok istodobno pobunjeničko rukovodstvo iz Knina nije ni željelo primiti plan od 53 stranice i nekoliko aneksa, a srbijanski predsjednik Milošević nije čak želio ni primiti četvoricu veleposlanika.
Prilično je jasno zašto je hrvatska strana, nad kojom je izvršena agresija i čiji bi teritorij bivao raskomadan, odbila ovakvu ponudu, no ostaje visjeti u zraku pitanje; Zašto pobunjeni Srbi nisu htjeli prihvatiti Z-4? U slučaju Miloševića, primjena načela plana Z-4 zasigurno bi postavila i problem presedana i rezultirala preispitivanjem statusa Kosova, Vojvodine, a možda i Sandžaka, odnosno mogućom restauracijom autonomnih pokrajina i težnji k nezavisnosti (Kosovo). Ali ako ovakva, opsežna autonomija, u etnički čistoj i na genocidu nad Hrvatima nastaloj Srpskoj Krajini, nije odgovarala Srbima – što su onda oni zapravo htjeli?
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
- Ana Holjevac Tuković; Kraj srpske paradržavne vlasti u Hrvatskoj kroz tjedni jugoslavenski tisak, Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 2009.
