U četvrtak, 19. rujna 2019. pod nazivom „Zajedno u ratu – zajedno u zdravlju“ otvoren je u Karlovcu 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međupovezanosti tjelesnog, psihološkog, socijalnog i duhovnog u zdravlju i bolesti kod braniteljske populacije kao središnjom temom ovogodišnjeg kongresa.
Organizator kongresa, Zagrebački institut za kulturu zdravlja, s predsjednicom organizacijskog odbora prof. dr. sc. Marijana Braš, dr. med. i predsjednikom znanstvenog odbora prof. dr. sc. Veljko Đorđević dr. med. koji se dugi niz godina bave braniteljskom populacijom, u organizaciji su surađivali s policijskim i vojnim udrugama i časničkim zborovima, a posebice s medicinskim institucijama i stručnjacima psihijatrije i psihološke medicine. Jedna od takvih stručnjaka u organizaciji kongresa je i Sandra Šućurović, mag. psych., koja je sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnica 1. gardijske brigade „Tigrovi“, 8. lako jurišne brigade i 1. HG Zdruga, a trenutno radi kao vanjski suradnik na Hrvatskom katoličkom sveučilištu te kao psiholog u području sporta, a aktivno se bavi i znanstvenim radom. Šućurović je i dopredsjednica Udruge RAST koja se na svom portalu Braniteljski.hr bavi raznovrsnim aktualnim problemima i činjenicama iz života branitelja i inicijativama za njihovo poboljšanje. Angažman takvih stručnjaka koji imaju praktično iskustvo u bavljenju braniteljskom problematikom utjecao je na strukturu i kvalitetu sadržaja na kongresu, njihovu raznolikost, a ujedno i jedinstvenu osnovnu ideju, odnosno aktivan stav prema donošenje pravih podataka o vrsti i učestalosti problema, prvenstveno zdravstvenih, s kojima se branitelji susreću i na tome utemeljen pokušaj rješavanja uzroka ili simptoma tih problema u kontekstu psihijatrijske i psihološke medicine.
U tom su se pravcu kretale i osnovne poruke s otvorenja kongresa 19. rujna. Osim pozdravnih govora i zahvale organizatora svim suradnicima i osobama i institucijama koje su pridonijele ili podržale realizaciju kongresa, čule su se i osnovne misli tematike s kojom se kongres uhvatio u koštac. Ministar branitelja Tomo Medved tako je na otvorenju informirao javnost o podatcima da je od 438437 branitelja, u radnom odnosu ih je 192305, a 74159 ih je nezaposleno i bez primanja. Iznio je i zabrinjavajuće podatke o tome da je od ukupno 61000 branitelja koji su umrli od početka Domovinskog rata samoubojstvo počinilo 3267 branitelja te da je prosječna životna dob hrvatskih branitelja 54.3 godine. Od početka 2017. do kolovoza ove godine umrlo je 7000 branitelja, konkretno lani 3.899, od kojih ih je 74% bilo mlađih od 70 godina. Od 640 hrvatskih ratnih vojnih invalida među njima, 3% ih je počinilo samoubojstvo. Takvi su podatci jasan dokaz trajnih poteškoća koje branitelji osjećaju kao posljedice Domovinskog rata koje se pokazuju kroz bolesti s kojima se susreću češće od ostale populacije. Suočen s takvim podatcima ministar je pozdravio i naglasio važnost održavanja ovoga kongresa kao mjesta razmjene iskustava stručnjaka iz područja psihosomatske medicine i psihijatrije kao i poznavalaca braniteljske problematike.
Povodom otvorenja je Milan Kujundžić, ministar zdravstva, podržao Kongres ističući kako psihosomatsko i psihijatrijsko liječenje imaju nezaobilaznu ulogu u postizanju općenito boljeg zdravstvenog stanja, a unaprjeđenje zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u kontekstu psihosomatske medicine već spomenuti predsjednik Kongresa Veljko Đorđević sažeo je u uvodnom govoru kao cilj kongresa. Primjer toga kako je ovaj znanstveni skup mjesto na kojemu se razgovara o konkretnim inicijativama i potezima u svrhu postizanja toga cilja izlaganje je Krešimira Maretića održano 21. 9. 2019. u kojemu je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi također pozdravio i istaknuo potrebu takve suradnje. U svome je izlaganju upoznao nazočne s koracima koje provodi udruga kojom predsjedava. Jedan je istraživanje faktora koji utječu na kvalitetu života hrvatskih branitelja. Drugi je knjiga Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja autora Sandre Šućurović, Igora Mikloušića i Martine Knežević, koju je posebno istaknuo kao vrijednu jer nije samo prazna teorija već smjernica za bolji život. Naveo je Maretić i programe udruge koje se tiču osvješćivanja javnosti o tegobama braniteljske stradalničke populacije te dugo iskustvo udruge u organiziranju radionica za osobni rast i razvoj pojedinca te jačanje njegovih mentalnih sposobnosti.
Predavači na kongresu eminentni su stručnjaci iz mnogih područja medicine, predstavnici brojnih udruga, socijalni radnici, fizioterapeuti, stručnjaci iz šireg konteksta psihološke i fizičke dimenzije zdravlja te umjetnici. Izlagači i teme koje su obradili za ovaj kongres, a o kojima su dostupni podatci u programu kongresa, zaslužuju pozornost kao važne karike u postizanju sveobuhvatnog poboljšanja psihosocijalnog zdravlja branitelja.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
