Domovinski rat Izdvojeno Na današnji dan

Operacija “Medački džep”

Na današnji dan, 9. rujna 1993. godine započeta je hrvatska vojna operacija „Medački džep“ odnosno „Džep – 93“.  Medački džep se nazivalo područje oko Gospića koje je obuhvaćalo mjesta Divoselo, Čitluk, dio Počitelja te niz zaseoka. Nakon uspješno izvedene operacije „Maslenica“, pobuna krajinskih Srba nije jenjavala. Unatoč mnogim nastojanjima međunarodne zajednice za potpisivanje sporazuma o prekidu vatre, pobunjenici su ustrajali u svom zahtjevu o povlačenju Hrvatske vojske iz oslobođenog područja i priznavanju svoje paradržavnosti. Pobunjenici su zauzeli strateške položaje u okolici Gospića te kontrolirali prometnice i komunikaciju Gospić – Karlobag. Gospić je predstavljao čitavu Liku, te bi njegov gubitak značio i gubitak Like, a u tom trenutku je bio gotovo pa okupiran. Sve dominantne položaje su nadzirali pobunjenički Srbi, te je prijetilo presijecanje Hrvatske odnosno odvajanje sjevera i juga. Bilo je nužno isplanirati daljnje djelovanje hrvatskih snaga kako bi se spriječio takav katastrofalan scenarij za Hrvatsku. Isplanirana je akcija oslobađanja tog područja pod nazivom „Džep – 93“. Početak akcije planiran je za 9. rujna.

Nakon upoznavanja postrojbi s njihovim zadaćama u akciji i pripreme terena, postrojbe su se u noći s 8. na 9. rujan smjestile na položaje odakle je planiran početak djelovanja. 9. rujna, u ranojutarnjim satima otvorena je topnička vatra prema neprijateljskim ciljevima. Već do 8.30 sati ujutro 1. i 2. bojna 9. gardijske brigade su izvršile svoju bližu zadaću bez poginulih i uz tri ranjena borca. 3. bojna koja je djelovala zajedno s Domobranskom bojnom Gospić je naišla neprijateljski otpor kod Kamenjuše, čime je njeno djelovanje bilo usporeno. U trenutku ostvarenja njezine bliže zadaće, 3. bojna je imala dva poginula pripadnika i petero ranjenika. Specijalna policija MUP-a je trebala ući u pozadinu neprijatelja koja je bila minirana, te zbog ranjenika minama i drugih poteškoća, njihovo djelovanje je bilo usporeno. To se odrazilo na način da obruč nije bio na vrijeme zatvoren te se dio neprijateljskih snaga uspio izvući ili pobjeći u velebitsku šumu. 9. Gardijska brigada je napredovala prema početnoj liniji, uspjela zauzeti prometnicu smjera Oranice – Čitluk i spojiti se sa snagama Specijalne policije MUP-a koje su djelovale u smjeru Medak – Lički Čitluk. Za to vrijeme sve više jača otpor srpskih pobunjenika, što se najviše osjetilo u selu Strunići gdje je djelovala 3. bojna 9. gardijske brigade, no taj otpor je uspješno slomljen te 3. bojna uspijeva ovladati mjestom Strunići. Nakon što su snage Hrvatske vojske i MUP-a zauzele dostignute položaje za obranu, protivničke snage dovode pojačanje te 10. rujna započinje granatiranje velikog broja hrvatskih gradova, među kojima je najviše stradao Karlovac. I dalje je znatan broj neprijateljskih snaga bio u okruženju, no već idući dan su onemogućene te je protunapad odbijem, a protivničke snage otkrivene. Hrvatske snage ponovo dolaze na crtu koju su dosegle 9. rujna. Nakon završetka akcije, potpisan je sporazum o prekidu vatre, a nadzor područja preuzima UNPROFOR koji daje rok od 24h za izvlačenje snaga. Pri povlačenju hrvatskih snaga i UNPROFOR-ovog preuzimanja područja, u noći sa 15. na 16. rujan navodno je, prema riječima Kanađana, došlo do sukoba između kanadskih i hrvatskih snaga,  različita izvješća i dokumenti navode različite podatke o tom događaju te ga različito tumače.  Ishodom operacije ovladan je prostor Divosela i Čitluka. Prilikom cijele akcije pripadnicima hrvatskih specijalaca na nivou lokalnih zapovjednika postrojbi javno je čitana osobna zapovijed generala Markača da će biti sankcionirane prekoračene ovlasti pripadnika MUP-a, a u svezi čuvanja života i imovine civila na istom području, većinom pripadnika srpske nacionalnosti.

 

FOTO: Hrvatska ratna galerija

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

  1. Međimorec, M. ; Medački džep; Političko i vojno stanje prije i za vrijeme operacije Medački džep; 2003.; file:///C:/Users/dell/Downloads/06_Politicko_i_vojno_stanje.pdf
  2. Međimorec, M.; Medački džep; Operacija Medački džep; 2003.; file:///C:/Users/dell/Downloads/08_Bataille_de_Medak.pdf
  3. Hrvatski vojnik; Prilozi za razumijevanje uzroka i posljedica vojno-redarstvene operacije Medački džep (Džep – 93); 2018.;
    https://hrvatski-vojnik.hr/prilozi-za-razumijevanje-uzroka-i-posljedica-vojno-redarstvene-akcije-medacki-dzep-dzep-93-vii-dio/
  4. Hrvatski časnički zbor; Operacija Medački džep; 2013.;
    https://hcz-zu.hr/operacija-medacki-dzep/

O autoru

Marijana Dangubic

Rođena 1.9.1992.u Dubrovniku. Magistrica je politologije, smjer nacionalna sigurnost i medjunarodni odnosi. Voli druzenja s prijateljima, čokoladu i putovanja. Od rujna 2018. aktivna članica udruge Rast i novinarka na portalu braniteljski.hr