Domovinski rat Rat u BiH

Operacija Južni potez

Napisao/la Ivor Mateljan

Mjesec listopad 1995. godine obilježila je posljednja operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima Hrvatske i BiH. Operacija Južni potez uslijedila je nakon opeacije Maestral,  prve značajnije operacije združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne, točnije područje široko 100 i duboko 25 kilometara, uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Između HV-a i glavnog srpskog uporišta Banja Luke ostao je još samo Mrkonjić Grad.

Mjesec dana nakon navedene operacije Maestral, krenula je još jedna ofenziva HV-a i HVO-a. Bila je to operacija Južni potez koja je imala za cilj odbaciti srpske snage iz područja Mrkonjić Grada, Podrašničkog Polja i HE Bočac te staviti pod nadzor putove koji vode prema Banja Luci (Čađavica – Mrkonjić-Grad – Banja Luka). Operacija Južni potez trajala je od 8. do 15. listopada 1995. Hrvatski stožer vodili su generali Ante Gotovina, Rahim Ademi i Ljubo Česić-Rojs, dok zapovjednici na terenu bili Damir Krstičević, Ivan Korade, Miljenko Filipović, Zlatan Mijo Jelić, Željko Glasnović i drugi.

Drugog dana akcije hrvatske su snage oslobodile Mrkonjić Grad te izbile na planinu Manjaču. Tijekom tih borbi poginuo je brigadir Andrija Matijaš Pauk, načelnik stožera brigade i legendarni zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade. Istovremeno, Armija BiH napreduje dolinom rijeke Sane prema Sanskom Mostu, koj je osvojen 11. listopada, i dolazi nadomak Prijedoru. Dio akcije u odgovornosti bošnjačkih snaga zvao se Sana ’95.

Operacijom Južni potez, Banja Luka se našla u dometu hrvatskog topništva. Hrvatske snage došle su na 23 km od grada, a bilo je jasno da bi padom Banja Luke, pala i cijela Republika Srpska. Međutim, međunarodna zajednica, koja je bila sklona da Banja Luka ostane u srpskim rukama, strogo je i hitno obustavila daljne napredovanje hrvatskih snaga te započela snažni pritisak na predsjednika Tuđmana. Argumentiralo se da bi se padom glavnog srpskog uporišta u BiH pokrenula nova izbjeglička kriza, koja bi mogla prisiliti vojsku tadašnje SR Jugoslavije da se izravno uključi u rat te bi propao plan Richarda Holbrooka o podjeli BiH na principu 51 % Federaciji, 49 % RS.

Tako je politička odluka međunarodne zajednice spriječila potpuni vojni poraz Srba, zbog kojeg bi danas slika BiH bila znatno drugačija.

 

FOTO: Wiki

  1. Jakša Raguž, Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine, Hrvatski institut za povijest, Zagreb