Od početka prošle godine u prostorijama zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti postavljena je multimedijska izložba ”Od animacije do imaginacije: šest desetljeća Zagreb filma“, posvećena umjetničkom stvaralaštvu nastalom unutar te institucije. Izložba je otvorena do nedjelje 31. siječnja 2021. godine.
Ranije smo pisali o nastanku stripa kao devete umjetnosti (vidi: „Nastavit će se… Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“ – izložba koja daje povijesni presjek hrvatskog stripa) čiji su autori uvelike utjecali i na razvoj samog animiranog filma na području Hrvatske. Multimedijska izložba ‘‘Od animacije do imaginacije: šest desetljeća Zagreb filma“ prikazuje brojne filmske projekcije, crteže i skice, koje su obilježile 60 godina rada Zagreb filma u Hrvatskoj. Zagreb film je osnovan 1953. godine te je do danas u sklopu te institucije proizvedeno više od 2.000 animiranih, dokumentarnih, igranih i edukativnih filmova te reklamnih spotova. Za potrebe izložbe izdvojeno je više od 200 animiranih filmova te nekolicina primjera dokumentarne i filmske produkcije, a osim iz zbirke Zagreb filma, postavljeni radovi prikupljeni su i iz riznice Hrvatskog državnog arhiva, MSU-a te privatnih zbirki.
Diznijevska škola
„Pravi zamah na animiranom filmu započinje zahvaljujući radu hrvatskih karikaturista lista Kerempuh i smatra se da je glavni pokretač proizvodnje animiranih filmova naš uvaženi publicist i redatelj Fadil Hadžić. Začetnici hrvatskog crtanog filma su braća Walter i Norbert Neugebauer koji su iz područja stripa ušli u animirani film. Pedesetih godina prošlog stoljeća snimljeni su poznati animirani filmovi Veliki miting, Kako se rodio Kićo 1951., Začarani dvorac u Dudincima Dušana Vukotića, Revija na dvorištu Andre Lušičića i Gool! Norberta Neugebauera 1952. Iako ovo razdoblje možemo smatrati pionirskim u kojem naši animatori nastaje oponašati Disneyevu školu crtanog filma, već prvi filmovi pokazuju iznimnu originalnost, prije svega na tematskoj razini, unoseći nove teme do tada potpuno nepoznate svjetskoj animaciji – političku satiru, kao i teme iz svakodnevnog života – govori Carmen Lhotk o početku hrvatskog animiranog filma u tekstu Zaštita i restauracija filma.
Naime, tih godina hrvatski autori crtanih filmova bili su inspirirani radom Walta Disneya te je knjiga Animation Prestona Blaira bila dominantna teoretska građa o diznijevskoj animaciji. U duhu takve animacije izrađen je prvi hrvatski crtani film u boji – Crvenkapica, Nikole Kostelca i Aleksandra Marksa, snimljen 1954. godine. Ekranizacija Grimmove bajke trajala je dvije godine, a za laboratorijsku obradu filma zaslužan je filmski snimatelj Viktor Rybak.
Studio za crtani film
Pod okriljem Zagreb filma, 1956. godine osnovan je Studio za crtani film što je pomoglo u napretku struke, odnosno u primjeni novih tehnika i metoda animacije u filmskoj produkciji.
U okviru izložbe postavljen je rekonstruirani Studio za crtani film s postavljenim montažnim stolom, trik kamerama, celovima, bojama, kistovima…
Zagrebačka škola crtanog filma
Pojam Zagrebačka škola crtanog filma uvode francuski povjesničari filma George Sadoul i André Martin nakon animiranih projekcija hrvatskih autora na poznatom međunarodnom filmskog festivalu Cannes 1958. godine.
Projekcije koje su tada oduševile strane kritičare i proslavile hrvatski crtani film, bile su Na livadi i Premijera Nikole Kostelca, Samac i Strašilo Vatroslava Mimice te Čarobni zvuci, Abrakadabra i Cowboy Jimmie Dušana Vukotića.
Tijekom narednih godina, šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih prošlog stoljeća, u sklopu Studia za crtani film, pod vodstvom tadašnjeg ravnatelja Vukotića, okupljaju se brojni mladi autori koji donose razne nove ideje u animaciji te bivaju nagrađivani na mnogim međunarodnim filmskim festivalima. Primjerice, 1968. godine je u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti održana izložba The Art of the Animator: The Storyboard posvećena autorima Zagrebačke škole, Zlatku Baueru i Pavlu Štalteru.
Suvremeno razdoblje animacije
Uvođenjem digitalne tehnologije dolazi do velikog preokreta u produkciji animiranih filmova. Računalni programi pojednostavili su proizvodnju filma čime nastaju stilski raznoliki i eksperimentalni animirani radovi.
Također, razvoju animacije doprinijelo je i osnivanje Odsjeka za animirani film na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1999. godine čiji je utemeljitelj redatelj Joško Marušić.
Surogat – remek djelo svjetske animacije
Najnagrađivaniji hrvatski animirani film je Surogat Dušana Vukotića iz 1961. godine koji odlikuje jedinstveni sklad scenarija, glazbe, scenografije, animacije i režije, zbog kojih je još uvijek inspiracija svim generacijama autorima crtanog filma.
Film Surogat osvojio je prestižnu nagradu Oscar za najbolji animirani film 1962. godine te time biva prvi animirani film izvan Sjedinjenih Američkih Država te jedini u Hrvatskoj koji je osvojio tu nagradu.
Surogat je nagrađen i nizom specijalnih diploma i priznanja, godišnjim nagradama te nagradama za režiju, scenarij, animaciju, glazbu na sljedećim festivalima: Cork Film Festival (1962.), Bergamo (1962.), San Francisco International Film Festival (1962.), Festival jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu (1962.), Godišnja nagrada grada Zagreba (1962.), International Short Film Festival u Oberhausenu (1962.), Prag (1963.), Melbourne Film festival (1963.), Philadelphia International Short Film Festival (1963.).
Produkcija animiranog filma na hrvatskom prostoru nastavlja se razvijati i napredovati. Na kraju MSU-ova izložbe ”Od animacije do imaginacije: šest desetljeća Zagreb filma“ predstavljeni su radovi nove generacije autora animiranih filmova u produkciji Zagreb filma, poput Dee Jagić, Milana Trenca, Dušana Gačića, Irene Jukić Pranjić i mnogih drugih umjetnika, čiji recentni radovi garantiraju obećavajuću budućnost suvremenog hrvatskog crtanog filma.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
