Izdvojeno Kultura

„Nastavit će se …Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“ – izložba koja daje povijesni presjek hrvatskog stripa

U subotu 12. prosinca 2020., u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti otvorila se izložba „Nastavit će se …Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“ koja će biti izložena do 28. veljače 2021. godine. Postav prikazuje strip u Hrvatskoj od njegovih početaka do današnjih dana kroz različite tematske cjeline.

Strip kao deveta umjetnost ima vlastitu povijest i razvoj stvaralaštva u nacionalnom i međunarodnom kontekstu, a pojavljuje se­­­­­ kao sredstvo komunikacije sačinjeno od teksta i slike na marginama novina i časopisa. Engleska inačica naziva stripa, termin ‘comics’ koji naglašava njegov humoristični karakter, pojavljuje se u 19. stoljeću u Sjedinjenim američkim državama. Iako se strip smatra autonomnom umjetničkom disciplinom, bespogovorno je okosnica publikacija, masovnih medija, filma, slikarstva, te kontrakulturnih pokreta.

Izložba Nastavit će se …Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj pokazuje strip u Hrvatskoj od njegovog nastanka u tridesetim godinama prošlog stoljeća do današnjih dana, a postavljena su autorska djela od 81 hrvatskog umjetnika.

Izložba prati promjenu percepcije o samoj prirodi stripa, o njegovoj ulozi u formiranju koncepta popularne i masovne kulture, te profesionalne i osobne mreže unutar kojih strip nastaje i pronalazi svoj put prema publici – navode kustosice postava Jasna Jakšić i Ivana Klancir.

Naime, hrvatski strip kao komercijalna umjetnost razvija se tijekom Drugog svjetskog rata. Prateći svjetski trend, njegovi počeci također su povezani s karikaturama koje su se pojavljivale na marginama u humoristično-satiričnim listovima, a prvi takav je Maks i Maksić izdan 1925. godine u novinama Koprive. Međutim, tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća strip pronalazimo u galerijskim prostorima, a prva poveća izložba – Strip u Hrvatskoj 1967. – 1985., postavlja se desetljeće nakon u nekadašnjem Muzejsko galerijskom centru. Nakon toga, originalne strip-table počinju se pohranjivati u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a Galerija Klovićevi dvori organizira velike retrospektivne izložbe hrvatskih klasika stripa. Suvremena produkcija, posebice autorskog i alternativnog stripa, počinje se percipirati kao sastavni dio suvremene likovne scene. Među kultnim hrvatskim stripovima ističu se Zabavnik, Plavi vjesnik, Patak, Komikaze i mnogi drugi.

Također, strip kao forma usko je povezan s filmom te su brojni filmski junaci popularni zahvaljujući stripu. Upravo su prvi animatori na hrvatskom prostoru bili strip crtači poput Waltera Neugebauera i Borivoja Dovnikovića Borde, a ističu se i radovi Magde Dulčić, Krešimira Zimonića i Nedeljka Dragića. Strip se kao vizualno narativna forma često koristio u oglašavačkim kampanjama čime se počinje promatrati i u kontekstu vizualnog jezika u javnom prostoru.

Teško mi je izdvojiti jedan dio izložbe… Kompletno me se dojmila! Prolazeći postavom osjećao sam se kao da sam u vremeplovu, pronalazeći među izlošcima djela koja sam čitao kao dijete u školskim časopisima, sve do suvremenih autora koje danas rado čitam, izjavio je posjetitelj Matija J..

Kao u svakoj umjetnosti, strip može biti pisan u raznim stilovima i pripadati brojnim žanrovima: od znanstvene fantastike, superjunaka, westerna, hororaca, komedije, do dokumentaraca. Biografski, autobiografski i dokumentarni stripovi sadrže istinite elemente, odnosno bilježe stvarne činjenice o ljudima i događajima, dok fikcije, pogotovo distopijske, često sadrže jasne reference na stvarni svijet. Devedesetih godina u Hrvatskoj dolazi do potiskivanja fikcije kao žanra i okretanja prema autobiografskom stvaralaštvu koje je često intimnog karaktera te bilježi društvenu problematiku danog doba. Najpoznatiji hrvatski strip tog žanra je Nemirno more Helene Klakočer Vukušić, objavljen 1999., koji je nagrađen na Međunarodnom festivalu stripa 2000. godine.

Iako je od svog nastanka strip dostupan široj publici, u Hrvatskoj nedostaje krovna institucija poput muzeja kojom bi se strip vratio u javni prostor i postao svevremenski raspoloživ svim generacijama. Upravo zbog svoje vrijednosti koju nosi u popularnoj kulturi, potrebno je osvještavati njegove potencijale u društvu koji nisu samo umjetnički već i komunikacijski te edukativni.

FOTOGRAFIJE – Braniteljski.hr

O autoru

Žana Jukić

Magistra komunikologije. Na Fakultetu hrvatskih studija specijalizirala je odnose s javnošću i medije. Iskustvo je stekla sudjelovanjem na projektima Društva za medijsku i komunikacijsku kulturu i eSTUDENT-a te radeći kao radio voditeljica na ULTRI Split.