Krajem 2018. godine, Republika Hrvatska je drugi put produljila rok vezan uz obvezu iz Ottawske konvencije po kojoj je bilo propisano da se kompletni državni teritorij treba razminirati do ožujka 2019. Prvi put rok je produljen do ožujka 2009. godine, a potom na narednih 10 godina. Novi rok je – 1. ožujak 2026. godine. Razlozi zbog kojih Hrvatska nije ispunila ovu obvezu drugi put za redom – manjak financijskih sredstava kao rezultat ekonomske krize, nedostatni kapaciteti, nova saznanja o minski sumnjivim područjima.
U travnju ove godine objavljeno je Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2018. godinu u kojemu možemo saznati što je napravljeno u periodu od 2009. do 2018. godine, ali i kakva je uopće mapa minski sumnjivih područja (MSP).
Ozlijeđeni u ratu i miru
Za vrijeme rata 1280 ljudi bilo je uključeno u 1016 nesreća s minama, od tog broja 270 ih je umrlo.
Od 01.01.1996. godine do 31.12.2018. godine dogodilo se 423 minska incidenata i nesreća u kojima je ukupno stradalo 595 osoba. Smrtno je stradalo 203 osobe, teške tjelesne ozljede zadobilo je 271 osoba dok ih je 120 zadobilo lake tjelesne ozljede. 2018. godina bila je prva kada nije bilo minskih incidenata i nesreća. U razdoblju od 1991. do kraja 2018. godine u 1.372 minska incidenta i nesreća stradalo je 2.006 osoba, od čega 523 osobe smrtno.
Danas – 336 km2 minski sumnjivog područja
U periodu od 2009. do 2018. godine utvrđeno je smanjenje minski sumnjivog područja u Republici Hrvatskoj za 627,7 km2 (od planiranih 944 km2), u što je uloženo ukupno 3 milijarde kuna (od planiranih 4,14 milijardi kuna).
Zaključno s 2019. MSP Republike Hrvatske bio je obilježen s 11.893 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i mogućnost pronalaska neeksplodiranih ubojnih sredstava. Minski sumnjivo područje Republike Hrvatske iznosi 336 km2 – prostire se unutar 54 gradova i općina u 8 županija. Pretpostavlja se da je MSP zagađen s cca. 30.000 mina. Minsko sumnjivi prostor zagađen je i velikim brojem neeksplodiranih ubojnih sredstava, posebno u područjima intenzivnih borbenih djelovanja tijekom Domovinskog rata.
U 2018. godini MSP je smanjeno za 48,8 km2. Županije u kojima se najviše razminiralo su Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka županija. Od 1. siječnja do 1. kolovoza 2019. godine realizacija poslova razminiranja iznosila je 24,5 km2.
Kartu minski sumnjivog područja možete pogledati ovdje https://misportal.hcr.hr/HCRweb/faces/intro/introduction.jspx
Najviše minsko sumnjivog područja ima Ličko-senjska županija
Smatra se kako je na dan 1. siječnja 2018. godine čak 138,2 km2 prekriveno minama u Ličko-senjskoj županiji, čime je to i najrizičnije područje. Iza ove županije slijede Sisačko-moslavačka (70,6 km2), Osječko-baranjska (55,7 km2) i Karlovačka županija (49,8 km2). Na dan 21. prosinca 2018. godine 355,5 km2 smatra minski sumnjivim područjem.
U 2018. godini razminirano je 48.826.187 m2. Tijekom prošle godine uništeno je ukupno 979 komada MES-a i 1.490 komada NUS-a. Najviše MES-a pronađeno je u Sisačko-moslavačkoj županiji – čak 265 komada, od kojih je najviše protupješačkih mina tipa PMA-2, PMR-2A, PMA-3, PMR-2AS, PROM-1 te protuoklopnih mina (POM). Najviše NUS-a pronađeno je i uništeno u Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. 45,5% NUS-a odnosi se na kazetne bombice tipa KB-1, a preostalo na različite vrste streljiva.
Područja očišćena od kazetnog streljiva
Na dan 01. siječnja 2018. godine postojanje kazetnog streljiva je utvrđeno unutar Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije. Očišćeni prostor u ovim županijama podrazumijeva područje Gospića, naselja Studenci i Glibodol, područje naselja Ždrilo u općini Posedarje, šumu u naselju Smiljan uz zaselak Bogdanić, površinu u naselju Gornje Mokrice na području Petrinje.
Brodsko-posavska županija riješena je minske zagađenosti
U svibnju 2018. godine završeno je razminiranje područja Brodsko-posavske županije završetkom čišćenja Jezera, Konjske Glave i Čardaka u općini Okučani. Ovo znači kako je Brodsko-posavska županija napokon očišćena od mina, te kako ostaje tek sedam županija za Hrvatsku bez mina.
Stanje minskog područja na šumovitom području
Tijekom 2018. godine provedeno je i razminiranje šuma kako bi se osigurala sigurna eksploatacija drvne mase i očuvanje šumskog dobra i šumskih prometnica. Na području Karlovačke županije razminirala se gospodarska jedinica Makovnik (općina Plaški), u Ličko-senjskoj županiji gospodarska jedinica Lisac-Staparuša i Božin Vrh (Otočac), u Požeško-slavonskoj županiji gospodarska jedinica Sjeverni Psunj-Javorovica, a u Sisačko-moslavačkoj županiji gospodarske jedinice Grede-Kamare i Rajičko Brdo. Razminiralo se i šumsko zemljište u Gradu Skradinu, gospodarska jedinica Guduća i jedinica Vrana (općina Pakoštane), kao i jedinica Kotar-Stari Gaj (Petrinja).
Petogodišnja realizacija razminiranja šuma u dunavsko-dravskoj regiji započeta je tijekom 2018. godine, a obuhvaća područje od 25,3 km2 u zaštićenim i Natura 2000 područjima. Razminiranje se obavlja na području Specijalnog zoološkog rezervata Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura Drava u Gradu Osijeku i općinama Bilje i Darda.
Tko financira i što se trenutno događa?
Zahvaljujući novim direktivama, 50% sredstava za razminiranje dolazi od Europske Unije. Sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u 2018. godini bila su fokusirana na rješavanje minskog problema poljoprivrednog zemljišta. Ugovoreno je 17 projekata u 7 županija površine 25.062.140 m2, a ukupna vrijednost bila je 207 milijardi kuna. Realizirano je 99,53% planiranih radova, a najviše je očišćeno područja Ličko-senjske županije. Daljnjom prijavom na natječaje osigurano su sredstva za Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku županiju za ukupno 10.879.333 m2. Očekuje se da će se tijekom ove godine završiti s uklanjanjem minske opasnosti s poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske.
Projekt Fearless Velebit trebao je krenuti u 2017. godini, no i dalje se čeka za njegov početak. Njime bi se do 2023. godine trebala razminirati 16,46 km2 šume i šumskog zemljišta na području PP Velebit i NP Paklenica. Čeka se i pokretanje projekta Karlovac Karst kojim bi se razminiralo Natura 2000 područja.
Temeljem Plana protuminskog djelovanja za 2018. godinu financiranje poslova razminiranje je planirano iz Državnog proračuna, iz sredstava pomoći EU, sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, sredstava Državnog proračuna s posebne pozicije naknade za Općekorisne funkcije šume koju prikuplja Ministarstvo poljoprivrede, sredstava donacija koje su uplaćivane u Državni proračun, te iz Europskog poljoprivrednog fonda čiji korisnici su županije koje se neposredno plaćale obavljane poslove razminiranja.
Ukupno smanjenje minski sumnjivog područja u 2018. godini iznosi 56 km2, od čega je poslovima razminiranja smanjen MSP za 48,8 km2, a tehničkim i općim izvidom za dodatnih 7,2 km2.
Od osiguranih sredstava prilikom donošenja Plana u 2018. godini, koja su ukupno iznosila 397.777.791,62 kuna, realizirano je 386.774.317,31 kn.
U Republici Hrvatskoj aktivno je 40 tvrtki koji se nalaze na terenima i aktivno razminiravaju prema planu i programu.
FOTO: Wikimedia
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
