U Ministarstvu obrane 16. ožujka 2018. godine otvorena je knjiga žalosti za preminulog stožernog generala Petra Stipetića. Knjiga žalosti bila je otvorena od 10 do 12 sati te od 11 do 16 sati, a među prvima su se upisali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, ali i brojni suradnici generala Stipetića iz Ministarstva obrane i Glavnog stožera OS RH.
Osim u petak, knjiga žalosti bit će otvorena i u utorak, 20. ožujka, i to od 9 do 16 sati. U utorak će se u Ministarstvu obrane održati i komemoracija za preminulog generala s početkom u 11 sati, a posljednji ispraćaj započet će smjenom počasne straže od 13 sati, dok će sahrana na groblju Mirogoj uslijediti u 14 sati.
General Petar Stipetić rođen je 1937. godine u Ogulinu, a nakon završene osnovne i srednje škole u Ogulinu, prijavio se na natječaj za Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA, koju je upisao 1956. godine, a s činom potporučnika uspješno završio 1959. godine.
U vojski JNA djeluje do rujna 1991. godine, kada nakon poziva i razgovora s dr. Franjom Tuđmanom prelazi u HV te postaje zamjenik generala Antona Tusa, načelnika Glavnog stožera OS RH. Iz čina general-majora JNA preveden je u čin general bojnika Hrvatske vojske.
U Hrvatskoj je vojski obnašao niz dužnosti, a u srpnju 1992. zapovijedao je Zbornim područjem Osijek i slavonskim bojištem. Uz to, bio je nadležan i za Bosansku Posavinu, o čijem padu i danas postoje kontroverze.
Od prosinca 1992. bio je zapovjednik Zbornog područja Zagreb, a tu je dužnost obnašao do kolovoza 1994., kada je smijenjen bez obrazloženja i poslan u Glavni stožer. Ondje uskoro postaje pomoćnik načelnika za borbeni sektor te aktivno sudjeluje u izradi planova za oslobodilačke vojne operacije.
Bio je dio izaslanstva koje je u Ženevi uoči Oluje pregovaralo s pobunjenim Srbima, ponudivši im mirnu reintegraciju uz široku autonomiju. Međutim, srpski pregovarači odbacili su taj prijedlog i pregovori su propali, na što je naređeno pokretanje operacije Oluja.
Na početku Oluje Stipetić je zapovijedao sektorom Istok, da bi 2. kolovoza bio premješten u sektor Sjever zbog poteškoća kod Petrinje. 7. kolovoza ušao je u Petrinju, oko podne u Kostajnicu, a navečer u Glinu. Tada usljeđuje trenutak po kojem se najviše pamti – naime, 8. kolovoza oko 14 sati zapovjednik 21. kordunskog korpusa Čedo Bulat potpisao je predaju kod Topuskog. Predajom korpusa, koji je brojao oko 5000 vojnika, zapravo je završila vojna operacija Oluja.
Također je vodio Hrvatsko vojno učilište, a od 2000. do 2002. godine obnašao je dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH. S te je dužnosti umirovljen u činu stožernog generala.
Od posljedica moždanog udara preminuo je 14. ožujka 2018. godine u 81. godini života.
