Dobro je znati Izdvojeno

Koliko nastava povijesti u srednjim školama posvećuje vremena Domovinskom ratu? (I.)

Domovinski rat u Republici Hrvatskoj pripada najrecentnijem dijelu nacionalne povijesti, ali ga se i najmanje obrađuje kada je u pitanju nastava povijesti u srednjim školama. Nastavni djelatnici nadolaskom mature su pod iznimnim pritiskom kako bi stigli izvršiti sve stavke zadane nastavnim planom i programom, no često to ne uspijevaju. Prema sadašnjem programu, za nastavnu cjelinu o Domovinskom ratu predviđeno je tri do pet nastavnih sati, jednaka satnica kao za obradu sadržaja Hladnog rata. Usporedno, tema Drugog svjetskog rata dobiva i do osam nastavnih sati. Ove razlike u satnicama pokazuju manju posvećenost nacionalnoj povijesti po pitanju ratova koji su obilježili 20. stoljeće.

Osnovno nastavno sredstvo svakog učenika i nastavnika je udžbenik, no pitanje je koliko udžbenici kvalitetno ispunjavaju svoju ulogu na temi Domovinskog rata vezano uz bitne činjenice i interpretacije, ali i koliko prate ono što literatura navodi pod konceptima nastave povijesti. Iako bismo htjeli vjerovati da povijest razvija shvaćanje kauzalnosti, promjene, interpretacije i multiperspektivnosti (prema službenim dokumentima Republike Hrvatske, točnije prema smjernicama Ministarstva obrazovanja), čini se da je ovo razvijanje neusklađeno u praksi, što posljedično škodi svrsi izučavanja povijesti.

Za analizu su u obzir uzeti udžbenici srednje škole za gimnazije izdavačkih kuća „Školska knjiga“ i „Alfa“ koji su uvršteni u katalog odobrenih udžbenika za 2016. godinu. Motivacija za odabir udžbenika Školske knjige i Alfe proizašla je iz popularnosti ova dva udžbenika što se tiče upotrebe u srednjim školama.

Koncepti u nastavi općenito trebali biti objektivni faktori koji bi autorima udžbenika i nastavnicima pomagali u usmjerivanju učenika i određivanju važnih informacija. Kako će rad pokazati, čini se da mnogi udžbenici zanemaruju ove koncepte ili im ne pridodaju dovoljno pažnje.

Tko ili što propisuje kako se uči u školama?

Hrvatski obrazovni sustav raspolaže Nacionalnim okvirnim kurikulumom (NOK), koji „predstavlja temeljni dokument koji određuje sve bitne sastavnice odgojno-obrazovnoga sustava od predškolske razine pa do završetka srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja“.  NOK-om su tek „ukratko opisane međupredmetne teme i područja po ciklusima“, kao i „predmetna struktura svakog odgojno-obrazovnog područja“. Na temelju ovoga dokumenta dana je podloga ne samo za formiranje nastavnih planova, već i za izradu udžbenika i drugih nastavnih sredstava. Proučavanjem NOK-a može se primijetiti kako za područje povijesti nisu definirani povijesni koncepti. Štoviše, u cijelom dokumentu postoje izričiti koncepti samo za jedno područje – matematiku.

Zašto su nam važni koncepti u nastavi povijesti?

Koncepti su, zajedno  sa svojim sastavnim dijelovima –  znanjem i vještinama, takozvana velika ideja povijesne discipline. Učenici koji savladaju koncepte u nastavi povijesti s određenom lakoćom mogu pristupati različitim teorijama i pojmovima unutar same povijesti, približena im je mogućnost usporedbe i uživljavanja u različite vremenske periode, te im je lakše odrediti uzroke i posljedice iz različitih perspektiva i interpretacija. Koncepti učenicima predstavljaju podlogu za istraživanje, tumačenje, organizaciju i preispitivanje povijesne građe kao takve. Predmetni i nacionalni kurikulumi  podloga su za upotrebu ključnih povijesnih koncepata. Ključni koncepti u nastavi povijesti u Republici Hrvatskoj su sljedeći:

  1. kronologija i pripovijedanje,
  2. uzročno-posljedične veze,
  3. usporedbe i sučeljavanja,
  4. kontinuitet i promjena,
  5. rad s povijesnim izvorima,
  6. empatijsko razumijevanje povijesti.

Koncepti povijesti u nastavnoj cjelini Domovinski rat

Prvi primjer: početak Domovinskog rata

U udžbenicima konkretno se nigdje ne navodi početak Domovinskog rata. Time se koči i primjena povijesnih koncepata – pogotovo najtemeljnijeg koncepta: kronološkog razmišljanja. Školska knjiga u priručniku čitanci namijenjenoj nastavnicima definira početak rata: „Zakonskim aktima Republike Hrvatske, Domovinski rat obuhvaća razdoblje od 5. kolovoza 1990. (početak tečaja „prvih hrvatskih redarstvenika“) do 30. lipnja 1996. godine (s obzirom na prethodno ratno stanje, primjereniji bi bio datum 23. kolovoza 1996., kada je potpisan „Sporazum o punoj normalizaciji i uspostavi diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“)“. Udžbenici, primjetno, nisu to nigdje istaknuli.

Drugi primjer: masovna grobnica na Ovčari i stradanja stanovništva

Razmjeri rata broje se u uništenom krajoliku i izgubljenom stanovništvu. Te brojke utječu na senzibilnost i uživljavanje u stanja drugih, što su neki od elemenata i vještina koje će učenici steći ako je koncept empatijskog razumijevanja povijesti adekvatno primijenjen. Suočavanjem sa ovakvom temom i dubljim objašnjenjem brojki učenicima će proširiti razumijevanje pojma rata, ali će mu razviti i jedan vrijedan element koncepta kontinuiteta i promjene – svijest o promjeni. Na konkretno ovom primjeru, učenik će moći shvatiti zašto je Slavonija danas u padu stanovništva, zašto se nikada nije oporavila i koje gubitke je pretrpjela. Čisto faktografskim pristupom, učenik ne može razvijati određene vještine, niti u potpunosti razumjeti važnost događaja – iako posjeduje brojke, on te brojke neće moći rastumačiti bez dubljeg razumijevanja materije.

Treći primjer: bitke i vojno-redarstvene akcije

Iwo Jima, Normandija, Barbarossa, Pearl Harbor. Ovo su neke od brojnih bitki tijekom Drugog svjetskog rata kojima se posvećuje pažnja tijekom srednjoškolskog obrazovanja i o kojima učenici znaju reći nekoliko osnovnih stvari. Za rat koji je oblikovao suvremenu hrvatsku državu, učenici mogu spomenuti dvije akcije: Bljesak i Oluja. Iako to jesu dvije najznačajnije i najveće vojno-redarstvene akcije, postoji još niz manjih akcija koje su pridonijele strateškom osvajanju hrvatskog teritorija i pripremile teritorij za izvedbu navedenih akcija. U ovakvim propustima, ide se na štetu razumijevanja uzročno – posljedičnih veza, te se gubi kontinuitet u razumijevanju početka 21. stoljeća na području Hrvatske.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

  1. Miroslav AKMADŽA, Mario JAREB, Zdenko RADELIĆ, Povijest 4 – udžbenik za 4. razred gimnazije, Alfa, Zagreb, 2015.
  2. Krešimir ERDELJA, Igor STOJAKOVIĆ Koraci kroz vrijeme 4 – udžbenik povijesti u četvrtom razredu gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2015.
  3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, „Nacionalni okvirni kurikulum“ (http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf)
  4. Marijana MARINOVIĆ, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja – Metodički priručnik za nastavnike povijesti, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2014.

O autoru

Leona