Izdvojeno Komentari

Hrvati izvan Domovine – jedinstvo u različitosti

Hrvatska je zemlja bogata raznolikom kulturnom baštinom, iako je po površini jedna od manjih zemalja u svijetu. Hrvatskim prostorom prošli su mnogi narodi i obilježili svojim utjecajem njezinu današnju kulturu.
Od početka svog postojanja do današnjice, hrvatski je narod većinu vremena bio potlačen narod koji se morao boriti za svoje prostore i sačuvati svoj identitet pod cijenu krvi, patnje i velike žrtve. Iz te žrtve niknuli su ponos i zdravo domoljublje koje povezuje Hrvate diljem svijeta.

Kroz cijelu svoju povijest Hrvati su iz Hrvatske iseljavali iz uglavnom ekonomskih i političkih razloga. Ponude diljem svijeta su velike i obećavaju uspjeh i sigurnost u svakom pogledu. Spremnost Hrvata otići iz svoje Domovine otkriva jednu suprotnost u sebi koja je istovremeno i ozbiljan problem: nije nas strah otići u neki novi svijet, ne poznajući ljude, kulturu, mentalitet i jezik, krenuti u novi početak, ali nas je strah ostati u Domovini i brinuti kako prehraniti obitelj i omogućiti im sigurnu budućnost.
Možda nas i je strah, ali nas tjera očaj i nada u bolje sutra. Razlozi za odlazak su toliko različiti da se ne mogu i ne smiju generalizirati. No ipak, u razgovoru s mladima hrvatskog iseljeništva u Njemačkoj, najčešće navedeni razlozi su upravo bolja plaća i sigurnija budućnost.

Kako hrvatsko iseljeništvo ima svoje korijene u svim krajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, u inozemstvu se dogodio jedan zanimljiv spoj hrvatske kulturne baštine. Treba pritom napomenuti da se hrvatska kultura i mentalitet u iseljeništvu znatno razlikuje od one u Domovini.
Prvi razlog tome je da se generacije koje odrastaju izvan Domovine sve više asimiliraju s društvom i mentalitetom države u kojoj žive.
Drugi razlog je raznolika hrvatska kulturna baština. Ako, primjerice, u jednom gradu sa 750.000 stanovnika 2-3% predstavljaju Hrvati, onda su među tim Hrvatima Hrvati iz Dalmacije, Slavonije, Zagreba i okolice i Bosne i Hercegovine, što znači da se Hrvati iz svih područja Domovine susreću u jednom stranom gradu. Tako se na jednom mjestu nalaze različiti hrvatski naglasci, mentaliteti pa čak i predrasude jednih prema drugima zbog mjesta podrijetla. Zbog već spomenutog utjecaja inozemne države u kojoj se živi, i taj se aspekt življenja hrvatskih vrijednosti promijeni.

Hrvati diljem svijeta većinom se sastaju u hrvatskim katoličkim zajednicama. S obzirom na tu činjenicu, može se reći da je uloga Katoličke crkve u očuvanju hrvatskog identiteta velika. U tim zajednicama, mlađim naraštajima se prenosi hrvatska kulturna baština, naš identitet (koji se između ostalog sastoji od katoličke vjere) i običaji na razne načine kroz folklor, vjeronauk, sate hrvatskog jezika i raznoraznih susreta svih naraštaja naših iseljenika. Očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta Hrvata u inozemstvu je potrebno i važno, a upravo to zajedništvo je očuvala Crkva.

Potrebno je zato da djeca i mladi u ovom globaliziranom svijetu koji naglašava individualizaciju ne zaborave svoje korijene i sačuvaju svoj identitet. Upravo u toj različitosti Hrvata u inozemstvu jedinstvo stvaraju vjera i ljubav prema Domovini. Hrvati zaista jako vole svoju Domovinu tim više što su tako daleko od svog rodnog kraja, zbog čega svoje priče i običaje vole dijeliti i živjeti s drugim Hrvatima u zajednici bez obzira na međusobne razlike. Domovina je jedna i ljudi su emocionalno vezani za mjesto svog rođenja i trajno ostanu povezani s njim. Zaborav Domovine je zaborav identiteta.

Jedan dio Hrvata odlazi svojevoljno, jedan dio je prisiljen, a drugi dio je rođen u inozemstvu i nikad nije morao doživjeti bol i muku te odluke. No, ipak samo oni koji žive u iseljeništvu mogu razumjeti tu bol koju će nositi u sebi sve do ne dođu opet u svoj rodni kraj. Vrlo zanimljivo je da ljubav i čežnju za Domovinom u sebi ne nose samo starije generacije, nego i djeca i mladi pa čak i oni koji su rođeni i odrasli u drugoj državi. Jer duša im je podijeljena. Srce ostaje u Domovini, a Domovina je samo jedna. Ili riječima blaženog Alojzije Stepinca:

A u ljubavi prema svome narodu ne dam se ni od koga natkriliti.

 

NASLOVNA FOTO – Mladi iz svih krajeva Njemačke sa korijenima u svim krajevima Hrvatske (Sedmi susret hrvatskih studenata u Wiesbadenu 2018.)

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

O autoru

Magdalena Ivošević

Magdalena Ivošević

Diplomirana profesorica njemačkog i vjeronauka, diplomu je uspješno stekla na J.W.Goethe sveučilištu u Frankfurtu, Njemačkoj.
Rodom iz Zagreba, odrasla je u inozemstvu. Voli svoju domovinu Hrvatsku u koju se planira jednog dana vratiti i živjeti.