Domovinski rat Izdvojeno Novosti

Gdje su naši nestali? – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu i Međunarodni dan nestalih osoba 30. kolovoza

FOTO: Tomica Babić, Željko Alapić, Vladimir Paropatić se još uvijek vode kao nestale osobe;  Posmrtni ostaci Željka Volarevića pronađeni su u Zamlači, Ivice Paunovića u Novskoj, Dražena Vujića u Plavičevcu, Đure Lovrekovića u Šamarici, dok su posmrtni ostaci Branka Marekovića preuzeti iz Srbije, a Marijana Matekovića iz Bosne i Hercegovine.

Ujedinjeni narodi su 30. kolovoza proglasili Međunarodnim danom nestalih osoba, a Republika Hrvatska proglasila je i spomendan Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu kako bi se s posebnim pijetetom prisjetili nestalih osoba, ali i članova njihovih obitelji, koji gotovo 30 godina svakodnevno žive s nepodnošljivim teretom neizvjesnosti jer nisu ostvarili pravo na istinu o sudbini svojih nestalih članova obitelji.

Obilježavanje Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu ove se godine održava u Glini, u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata te Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva hrvatskih branitelja, Sisačko – moslavačke županije, Grada Gline, ICRC-a i Hrvatskog Crvenog križa.

Republika Hrvatska poduzela je niz mjera kako bi osigurala miran i nesmetan demokratski razvitak te obnovu područja izloženih razornim djelovanjima i posljedicama tih djelovanja od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do završetka mirne reintegracije. Unatoč tome, 30-tu godinu od početka Domovinskog rata Republika Hrvatska putem Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja traga za još 1.858 hrvatskih državljana/građana nestalih u ratnim okolnostima na području Republike Hrvatske.

Od ukupnoga broja, najveći je broj nestalih s područja Vukovarsko-srijemske županije – njih 520, dok je Sisačko-moslavačka druga županija po broju nestalih odnosno s područja iste traga se za još 481 osobom, od kojih samo s područja grada Gline njih 122.

***

Prvenstveno, valja napomenuti kako se osobom nestalom u Domovinskom ratu, smatra osoba o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i Zakonu o osobama nestalim u Domovinskom ratu, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u vezi s Domovinskim ratom i koja je u trenutku nestanka imala hrvatsko državljanstvo ili prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske. Isto se odnosi i na stranog državljanina koji je imao status hrvatskog branitelja, a ne ispunjava uvjet državljanstva odnosno prebivališta, dok se osoba za kojom je pokrenuto traženje posmrtnih ostataka smatra smrtno stradala osoba za koju nije poznato mjesto ukopa.

Robert Majič i Jelena Pančić se još uvijek vode kao nestale osobe dok su posmrtni ostaci Tihomira Pajića pronađeni u pojedinačnoj grobnici u Marincima, a posmrtni ostaci Zvonka Mikulića preuzeti su iz Beograda u srpnju 1995. godine

Suočena s velikim brojem žrtava, poginulih, prognanih, nasilno odvedenih, zatočenih i nestalih osoba, Republika Hrvatska je savjesno pristupila pitanju brige za vlastite građane te u samom jeku rata 1991. godine institucionalizirala okvir tisuća evidentiranih zatočenih i nestalih osoba, od kojih je 7.813 pronađeno i oslobođeno iz zatočeništva dok je više od 4.000 osoba nasilno odvedeno iz njihovih domova i potom repatrirano uglavnom preko Bosne i Hercegovine na tada slobodni teritorij Republike Hrvatske.

U razdoblju do provedbe vojno-redarstvenih operacija „Bljesak“ i „Oluja“, aktivnosti nadležnih tijela Republike Hrvatske uglavnom su bile usmjerene na pitanje oslobađanja odnosno razmjena osoba zatočenih u srbijanskim koncentracijskim logorima te razmjene posmrtnih ostataka žrtava koji su prilikom ratnih okolnosti pronađeni na tada okupiranome području. Oslobađanje okupiranoga područja prethodno spomenutim operacijama, omogućilo je i provedbu ekshumacija. Valja naglasiti kako su u razdoblju neposredno nakon završetka Domovinskoga rata nadležna tijela Republike Hrvatske raspolagala s nizom informacija o mjestima skrivenih pojedinačnih i masovnih grobnica pa započinje i niz ekshumacija, u prvome redu na području Banovine. Prva tako ekshumirana masovna grobnica je „Vila Gavrilović“ iz koje su 15. rujna 1995. godine ekshumirani posmrtni ostaci 16 osoba (iako se prvotno smatralo kako je iz iste ekshumirano njih 17, naknadnim tijekom procesa Uprava za zatočene i nestale utvrdila kako se radi o posmrtnim ostacima 16 osoba) te su, primjera radi, na području Sisačko-moslavačke županije do danas pronađene 44 masovne grobnice. Ukupno gledajući, iz pronađenih masovnih i pojedinačnih grobnica do danas su ekshumirani posmrtni ostaci 5.203 osobe.

Takvi su događaji nametnuli potrebu stvaranja standardnog operativnog postupka otkrivanja skrivenih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica – „Hrvatskog modela traženja nestalih osoba“ koji obuhvaća sve korake složenog postupka – od evidentiranja nestalih osoba, prikupljanja saznanja do terenskih istraživanja, suradnje s obiteljima nestalih i nasilno odvedenih osoba te suradnje s međunarodnim organizacijama.

Unatoč razvoju Modela od 1995. godine, njegova detaljna rekonstrukcija provedena je 2016. godine kako bi odgovarao današnjem vremenskom kontekstu i potrebama u odnosu na proces traženja nestalih osoba pa su pri Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja ustrojene područne ispostave u Vukovaru i Splitu, a u odnosu na terenska istraživanja, uvedene su inovativne metode pretraživanja tla: bio-detektori odnosno cadaver psi, snimanje iz zraka te geofizičke metode koje se provode uz pomoć suvremene opreme kojom raspolaže Uprava za zatočene i nestale. U prvom redu bespilotnim letjelicama koje omogućavaju prikupljanje korisnih podataka o potencijalnim mjestima skrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica, a posebno kada se odnosi na teško dostupna ili nepregledna mjesta. Također, u provedbi terenskih istraživanja koristi se i suvremeni geo-radar koji radarskim impulsima omogućava sliku o stanju i uvjetima te mogućim anomalijama u podzemlju.

Usprkos usklađenom i standardiziranom postupanju koje je u svom sustavu uspostavila Uprava za zatočene i nestale, najveći rizik daljnjeg napretka predstavlja nedostatak pouzdanih i vjerodostojnih informacija. Treba istaknuti kako protok vremena u velikoj mjeri utječe na iscrpljenost informacija te u konačnici i na pouzdanost i brojnost svjedoka tog vremena. U tom je smislu procjena kvalitete informacija jedna od najkompleksnijih i vremenski najzahtjevnijih aktivnosti iz čega slijedi kako je aktivnost njihove procjene jedna od ključnih u nadležnosti Uprave za zatočene i nestale u suradnji s međuresornim tijelima – Ministarstvom unutarnjih poslova i sigurnosnim agencijama.

Posmrtni ostaci Josipa Brajdića pronađeni su u masovnoj grobnici “Farma Lovas”, Josipa Šeremeta u masovnoj grobnici kod Petrovaca, Davora Mataruge na Novom groblju u Vukovaru, a Marina Mitrovića u masovnoj grobnici u Negoslavcima.

Budući da je nedostatak informacija ključni problem u procesu traženja, Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu propisane su prekršajne odredbe za zatajivanje informacija odnosno dokumentacije, ali i institut nagrađivanja informacija za davanje onih informacija odnosno dokumentacije koje dovedu do rješavanja slučajeva nestalih osoba.

Prekršajne odredbe: Člankom 53. propisane su prekršajne odredbe – novčane kazne za uskraćivanje informacija i dokumentacije za rješavanje slučajeva nestalih osoba:

  • 10.000,00 – 300.000,00 kn – za tijela, organizacije i ustanove koje ne pruže sve raspoložive informacije i dokumentaciju te svu potrebnu pomoć za rješavanje slučajeva nestalih osoba
  • 5.000,00 – 20.000,00 kn – za čelnika središnjeg tijela državne uprave i pravosudnog tijela koje ne pruži sve takve informacije
  • 5.000,00 – 20.000,00 kn – za fizičke osobe koje Ministarstvu ne pruže sve informacije i dokumentaciju kojom raspolažu za rješavanje slučajeva nestalih i smrtno stradalih osoba
  • 5.000,00 – 20.000,00 kn – za odgovorne osobe u pravnoj osobi

Zakonom  je predviđen institut nagrađivanja informacija.Tako sukladno članku 15. Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu: 

  • „svaka fizička osoba dužna je pružiti Ministarstvu ili drugim nadležnim tijelima sve informacije i dokumentaciju kojom raspolaže za rješavanje slučajeva nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
  • za dostavljanje informacija i dokumentacije koje dovedu do rješavanja tih slučajeva, fizička osoba se nagrađuje prema pravilniku koji donosi ministar hrvatskih branitelja.“

U konačnici, a posebno u kontekstu nedostatka informacija i dokumentacije, ključno je spomenuti potpuni nedostatak političke volje Republike Srbije za rješavanjem ovoga pitanja, a sukladno tome i manjka shvaćanja humanitarne dimenzije rješavanja sudbina nestalih osoba u smislu pružanja nužne dokumentacije i informacija o mjestima skrivenih i pojedinačnih masovnih grobnica ostavljenih nakon provedbe etničkoga čišćenja od strane svih srpskih agresorskih formacija na tada privremeno okupiranome području Republike Hrvatske.

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 1. ožujka 1996. donio je Deklaraciju o nestalim i zatočenim osobama tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 19/1996). Deklaracijom je istaknuto kako bez rješenja tog pitanja ne može biti opće mirovnog procesa na nekadašnjem području bivše Jugoslavije. Također, ista je podsjetila kako se srbijanska strana, unatoč potpisanom Sporazumu o suradnji u traženju nestalih osoba između ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koristi opstruiranjem procesa pregovora s ciljem svojevrsnog političkog pritiska. Naznačeni su  tako problemi ovog pitanja s kojim se Republika Hrvatska suočava i 25 godina od donošenja Deklaracije o nestalima.

Štoviše, od uspostave normirane suradnje s tadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom odnosno Republikom Srbijom putem Sporazuma o suradnji potpisanog u Daytonu 1995. godine, nadležna tijela Republike Srbije i danas odbijaju dati odgovore na otvorena pitanja koja se načelno mogu podijeliti na:

  1. Dostava informacija o nestalim osobama te primarnim i sekundarnim masovnim i pojedinačnim grobnicama na ranije okupiranim područjima Republike Hrvatske
  • Povrat i dostava dokumentacije (dostava identifikacijskih protokola, povrat dokumentacije iz Vukovarske bolnice, Borovo Commerca, i dr.)
  • Provedbu ekshumacija na području Republike Srbije – nastavak ekshumacija registriranih grobnih mjesta te utvrđivanje i ekshumaciju neregistriranih grobnih mjesta.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Literatura:

Korisne informacije: https://branitelji.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug/mjere/nestale-osobe/nestale-osobe-u-domovinskom-ratu-834/834

Izvješće o provedbi Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. Dostupno na:
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2021/Travanj/55%20sjednica%20VRH//55%20-%2021%20Izvje%C5%A1%C4%87e.docx

Pravilnik o načinu nagrađivanja informacija Dostupno na:
https://narodne novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_53_1068.html

Završno izvješće „Ratna šteta Republike Hrvatske“, Državna komisija za popis i procjenu ratne štete (1999)

Deklaracija o nestalim, zatočenim i nasilno odvedenim osobama – (“Narodne novine”, br. XX/96.) Dostupno na: https://zakon.poslovna.hr/public/deklaracija-o-nestalim%2C-zatocenim-i-nasilno-odvedenim-osobama/11371/zakoni.aspx

Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu (NN 70/19) Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_07_70_1444.html

Fotografije preuzete iz: Centar Apel (1994.) Appeal for humanity and human rights. Zagreb: Centar Apel.

O autoru

Ana Filko

Ana Filko

Magistra socijalnog rada i magistra međunarodnih odnosa i diplomacije. Tijekom studija honorarno je radila u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata gdje se upoznaje s problematikom žrtava Domovinskoga rata. Profesionalni put nastavlja u Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja gdje se zadnje četiri godine primarno bavi pitanjem nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu s naglaskom na područje hrvatskoga Podunavlja. Povremeno objavljuje tekstove u svezi problematike pitanja nestalih, nasilno odvedenih i zatočenih osoba u Domovinskom ratu. Trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija s temom masovnih grobnica žrtava Domovinskoga rata na području hrvatskoga Podunavlja.