Dobro je znati Regulative Udruge

Društveno poduzetništvo – II. dio

Napisao/la Ines Herceg

U prvom dijelu članka o društvenom poduzetništvu vidjeli smo kako društveni poduzetnici mogu biti neki od sljedećih pravnih oblika – udruga, obrt, zadruga, dioničko društvo (d.d.), društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) te trgovačka društva. U ovom ćemo vas članku pobliže upoznati s udrugom, obrtom i zadrugom.

UDRUGA

Prema definiciji iz Zakona o udrugama:

  • udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba
  • te se osobe udružuju radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve
  • udruga nema namjeru stjecanja dobiti
  • udruga se ustrojava i djeluje prema pravilima.

To znači da se udruge mogu baviti djelatnostima kojima se ostvaruje prihod, no ostvarena dobit ne smije biti namijenjena članovima udruge ili drugim fizičkim i pravnim osobama.

Udruga može ostvarivati dohodak isključivo vlastitom djelatnošću – tako udruge mogu naplaćivati svoje usluge (npr. provedba radionica, prodaja suvenira i slično) ili primjerice iznajmljivati nekretninu koja je u vlasništvu udruge.

Pritom je važno naglasiti da se djelatnosti udruge mogu obavljati samo u skladu s navedenim ciljevima udruge, koji su određeni statutom same udruge te zakonskim odredbama vezanim uz udruge.

Neprofitna udruga može se baviti djelatnostima kojima se ostvaruje prihod, no zabranjena je raspodjela ostvarene dobiti članovima udruge te drugim fizičkim i/ili pravnim osobama. Ostvarena dobit udruge smije se koristiti isključivo za obavljanje i unaprjeđenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom udruge.

Udruge nisu zakonski ograničene u iznosu dobiti ostvarenom kroz svoje djelatnosti te su oslobođene plaćanja poreza na dobit (20%). Ipak, udruge koje kroz obavljanje prihodovne djelatnosti ostvaruju više od 50% svojih ukupnih prihoda trebale bi osnovati svoje trgovačko društvo (najčešće je to društvo s ograničenom odgovornošću).

OBRT

Obrt je pravni oblik samostalnog i trajnog obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti proizvodnje, prometa i pružanja usluga s ciljem postizanja dohotka ili dobiti. Obrt može otvoriti jedna ili više osoba zajedno.

Obrtnik je fizička osoba koja može obavljati jednu ili više djelatnosti za svoj račun, pri čemu mu mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Također može zapošljavati druge osobe, pri čemu nema ograničenja broja zaposlenih.

Važno je znati kako obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju (odnosno ostvaruju prihode na drugi način) te ih troše zajedno.

Obrt se može obavljati i sezonski u trajanju od šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Isto tako, obavljanje obrta može se privremeno obustaviti u trajanju do jedne godine.

S obzirom na vrste, obrti mogu biti:

  1. slobodni – obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za registriranje obrta (ne traži se propisana stručna sprema)
  2. vezani – obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit
  3. povlašteni – obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija je nadležnost propisana posebnim propisom.

U Hrvatskoj je u prosincu 2016. godine aktivno poslovao 75.861 obrt, a ovdje ćemo istaknuti neke prednosti obrta nad ostalim pravnim oblicima:

  • Obrt možete otvoriti i zatvoriti sami, bez plaćanja odvjetnika
  • Potrebno je nekoliko dana za otvaranje obrta
  • Troškovi otvaranja obrta iznose 270 kuna
  • Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena
  • Nije potreban temeljni kapital
  • Jednostavno knjigovodstvo
  • Obrtnik koji zarađuje do 230.000 kuna godišnje može poslovati izvan sustava PDV-a
  • PDV se plaća po načelu blagajne, tek nakon naplate potraživanja
  • Za usluge jedinstvenog sustava Hrvatske obrtničke komore, područne komore i Udruženja obrtnika plaća se 76,00 kuna doprinosa mjesečno.

ZADRUGA

Prema Zakonu o zadrugama, zadruga se definira kao:

  • dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi
  • društvo koje svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći, ostvaruje, unaprjeđuje i zaštićuje svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese te ostvaruje ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

Zadruga i njezini članovi zapravo čine jedinstveni gospodarski subjekt koji počiva upravo na radu članova zadruge. Da bi se osnovala, zadruga mora imati najmanje sedam članova koji mogu biti fizičke ili pravne osobe, a svaki osnivač unosi osnovni članski ulog koji ne može biti manji od 1000 kuna.

Svrha zadruge je ostvarivanje i promicanje gospodarskih interesa članova zadruge, a ne stjecanje profita. One se pojavljuju u različitim oblicima i s različitim posebnostima (poljoprivredne, ribarske, obrtničke, stambene, graditeljske i slično).

Tijela zadruge su skupština, nadzorni odbor i upravitelj.

Skupština je najviše tijelo u zadruzi koju čine svi članovi zadruge. Ona donosi pravila zadruge; bira i opoziva predsjednika skupštine, upravitelja i članove nadzornog odbora; donosi poslovni i financijski plan zadruge; odlučuje o raspolaganju imovinom, raspodjeli dobiti itd. Odlučivanje se vrši po načelu jedan član-jedan glas.

Nadzorni odbor nadzire zakonitosti vođenja poslova zadruge, raspravlja o godišnjem financijskom izvješću i izvješćima o radu, daje mišljenje o raspodjeli dobiti itd. U zadrugama s manje od 20 članova, ulogu nadzornog odbora može preuzeti skupština.

Upravitelj predstavlja i zastupa zadrugu te vodi poslove zadruge.

U Hrvatskoj je u prosincu 2016. registrirano 1218 aktivnih zadruga, koje okupljaju ukupno 20 483 zadrugara te zapošljavaju 2595 osoba. Najveći broj zadruga (501) pripada sektoru poljoprivrede i šumarstva, a najmanji broj zadruga (39) nalazi se u sektoru ribarstva.

Neki od razloga zasnivanja zadruga u odnosu na druge pravne oblike mogu biti:

  • zajednički nastup na tržištu
  • veći subjekt nudi jače pregovaračke pozicije
  • niži troškovi nastupa na tržištu
  • niži troškovi proizvodnje
  • povoljnija nabava repromaterijala
  • zajedničko skladište, strojevi, marketing
  • konkurentnost
  • zadruga ne kumulira profit, nego svojim članovima povećava cijenu proizvoda, snižava cijenu usluga te povećava cijenu rada kod radničkih zadruga.

U sljedećem članku, više ćete moći pročitati o preostalim pravnim oblicima društvenog poduzetništva – dioničkom društvu (d.d.), društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) te trgovačkim društvima.

REFERENCE:

  1. Društveno poduzetnički generator. Dostupno na: http://www.dp-generator.org/drustveno-poduzetnistvo-u-rh/moguci-pravni-oblici.
  2. Zakon o udrugama. Narodne novine 88/01 i 11/02.
  3. Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Zagreb. Dostupno na: http://www.okz.hr/otvorite-obrt.
  4. Ranogajec, D. Statistički pregled: Obrtništvo u brojkama (XII/2016). Zagreb: Hrvatska obrtnička komora; 2017.
  5. Zakon o zadrugama. Narodne novine 34/11, 125/13, 76/14.
  6. Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. Dostupno na: http://zadruge.coop/upload_data/site_files/15685717151133565576743222798_godisnje-izvjesce-o-stanju-zadruznog-poduzetnistva-2016.pdf.