Domovinski rat Izdvojeno Povijest

Domovinski rat u fotografi(ja)ma i plakatima

Zavirimo u fotografije i plakate koji su nam ostali urezani u sjećanje i koje prenose poruke o Domovinskom ratu i dan danas.

Plakati u Domovinskom ratu

Danas plakate poznajemo kao sredstva marketinške komunikacije, no tijekom Domovinskog rata plakati su bili nezaobilazan način komuniciranja sa svjetskom javnosti. Služili su kao apel za pomoći a unutar Hrvatske činili su i mnogo više od toga. Ohrabrivali su, bodrili su, služili su kao način izražavanja umjetnika, institucija, pojedinaca.

Sigurno vam se u sjećanje urezao barem jedan plakat koji vam i dalje služi kao asocijacija. Bilo da ste ga vidjeli u tiskovinama, na ulici ili na automobilima, on je za vas postao nešto više doli prenositelja informacija.

Ako želite vidjeti više ratnih plakata, savjetujemo vas da posjetite zagrebački Vojni muzej MORH-a, a neki plakati mogu se vidjeti i u Memorijalnom centru Domovinskog rata u Vukovaru.

Fotografi(je) u Domovinskom ratu

Možda su riječi ponekad suvišne, no fotografije zorno prikazuju događaje. Od priča možda i možemo pobjeći, no fotografije nam se režu duboko u pamćenje. Podsjetimo se fotografa i fotografija koji su upoznali širu javnost o tome što se doista događa na bojišnicama diljem Hrvatske.

Toni Hnojčik i prve fotografije Pakraca

Toni Hnojčik javnost je upoznao s događanjima u Daruvaru, Lipiku, Pakracu i okolici. Za vrijeme rata radio je kao slobodni fotograf, često riskirajući svoj život za foto svjedočanstva. 2. ožujka 1991. bio je jedini fotograf koji je dokumentirao pobunu srpskih policajaca u Pakracu. Poznata je priča kako je,čim je čuo za događanja, skočio na svoj motor te odjurio u Pakrac kako bi svojim objektivom svjedočio događanjima. Fotografirao je i uhićenje Veljka Džakule, ali je i prvi fotografirao razrušeni Lipik. Bljesak i Oluja dokumentirani su djelomice zahvaljujući njegovom objektivu. Hnojčik je preminuo 2018. godine u Daruvaru.

Preporuka: prolistajte njegovu knjigu „To sam radio u ratu, sine“ iz 2011. godine.

 

Željko Gašparović Gašo i Guns’n’Roses

Željko Gašparović je fotoreporter koji nam je podario fotografiju koja je vrlo brzo steknula popularnost međunarodne zajednice. Radi se o fotografiji člana Tigrova, Petra Dukarića za protuavionskim mitraljezom, ispred zida na kojemu piše ime poznatog rock benda Guns’n’Roses.

Fotografija je snimljena krajem studenog 1991. godine nedaleko Novske. Uskoro se fotografija našla na plakatu koji je dizajnirao Ivo Vrtarić parafrazirajući jednu pjesmu Gunsa “Live and let die” u “Live and let live” – Živi i pusti živjeti, želeći poslati poruku svijetu o ratu u Hrvatskoj i pokazati plemenitost hrvatskog branitelja. Koliko je fotografija postala poznata govori i činjenica kako je za nju doznao i menadžer spomenutog benda koji je zvao Dukarića na turneju po SAD-u, što je Dukarić i odbio.

Osim ove najpoznatije fotografije, Gašo je ostavio veliki utisak što se tiče fotografija Domovinskog rata. Bio je pripadnik 125. domobranske pukovnije te je bio poznat po bojišnici jer je u jednoj ruci nosio oružje, a u drugoj fotoaparat. Često se izlagao opasnosti kako bi uspio fotografirati sve oko sebe.

 

Surova fotografija Zorana Filipovića

Prava strana rata obuhvaćena je fotografijama Zorana Filipovića. Ako se sjećate svih fotografija koje ste vidjeli vezano uz obranu i pad Vukovar, znate o kojem fotografu govorimo. S fotoaparatom u ruci obišao je gotovo sve bojišnice tijekom Domovinskog rata. Bio je legenda ratne fotografije zahvaljujući kojoj su mnogi strani mediji saznali što se događa u Hrvatskoj.

Preporuka: zavirite u njegovu fotomonografiju „1991.“

 

Gašenje života Pave Urbana

Pavo Urban imao je 23 godine kada ga je 6. prosinca 1991. godine u Dubrovniku usmrtio geler granate dok je pokušavao fotografirati prizor pada granate. Pavo je u Dubrovniku završio srednju pomorsku školu te upisao Pomorski fakultet. Fotografijom se počeo baviti s 18 godina. U rujnu 1991. upisao je Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu, smjer filmsko i televizijsko snimanje. Studij nikad nije započeo jer je odlučio ostati braniti ratom pogođeni Dubrovnik. Otišao je kao dragovoljac na prvu crtu bojišnice gdje je započeo svoj ratni opus koji je sam nazvao Rat art. Umro je s fotoaparatom u rukama, pogođen gelerom granate koja je pala između Orlanda i crkve svetog Vlaha. Njegova posljednja fotografija, kasnije nazvana „Kamena prašina nad Gradom“ postala je simbol ratnih razaranja Dubrovnika.

Muzej Image of war

 

NASLOVNA FOTO – Zoran Filipović

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Gašparović, Željko. Svjetlost slobode. Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2007.

Filipović, Zoran. 1991. Zagreb, Tounj: Likarija, 2019.

Hnojčik, Toni. To sam radio u ratu, sine : (zapadna Slavonija 1990.-1995.). Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2010

O autoru

Leona Slatković Harčević