Dobrobiti mora, sunca i plivanja

Riječ odmor podsjeća nas na more, plavo nebo, plivanje, sunčane plaže, pjev cvrčaka i kristalno čisto, naše najljepše more na svijetu. Ljetovanje na moru pruža priliku da zaboravimo na svakodnevne probleme i u potpunosti se opustimo. Grci su bili prvi koji su primijetili ljekovito djelovanje mora. Popularna talasoterapija – liječenje morskom vodom – potječe iz Grčke. Na grčkim otocima Rod i Krf talasoterapija se primjenjivala još prije 2.500 godina. Koristila se za liječenje bolesti poput ekcema, artritisa, astme, psorijaze i bolova u leđima. Hipokrat je otkrio ljekovita svojstva morske vode promatrajući njezino djelovanje na rane. Primijetio je da voda ubrzava zacjeljivanje rana, sprječava infekciju i umanjuje bol. U Francuskoj su još sredinom 19. stoljeća otvoreni centri za liječenje zdravstvenih tegoba uz pomoć tvari dobivenih iz mora i morske vode. I kod nas postoji duga tradicija primjene talasoterapije u zdravstvene svrhe. More sadrži sve elemente važne za naš život – natrij, magnezij, kalciji, kalij, silicij. Morska voda duboko prodire u kožu i time omogućuje djelovanje minerala i elemenata u tragovima. More, također, sadrži alge koje obiluju mineralnim tvarima  koje se odavno smatraju izvorom zdravlja i ljepote jer potiču obnavljanje stanica, poboljšavaju izgled kože, stimuliraju metabolizam, jačaju imunitet, sprječavaju upale, čiste kožu i pomažu u uklanjanju celulita.

Također, magnezij koji morska voda sadrži u visokom postotku, dokazano djeluje u borbi protiv stresa. Alternativni liječnici smatraju da stres može djelovati kao okidač u razvoju mnogih bolesti. Zbog toga iskoristite godišnji odmor da biste se riješili svog najvećeg neprijatelja.

U moru se nalazi i jedan od najvažnijih elemenata u tragovima – jod. On je ljudskom organizmu neophodan za proizvodnju dvaju važnih hormona štitnjače, koju liječnici u šali često nazivaju “bičem organizma”, a upravljaju potrošnjom energije u tijelu. Nedostatak joda može brzo dovesti do kroničnog umora, ali i do povećane sklonosti infekcijama, mišićne slabosti, povećanog osjećaja hladnoće, usporenih refleksa pa sve do stvaranja guše.

Zahvaljujući svom sastavu more olakšava bol, smanjuje upale, opušta i potiče oslobađanje viška tekućine iz organizma. Zato kupanje u moru donosi olakšanje osobama koje pate od reume, artritisa, bolova u leđima i mišićima.

Koliko je morska sol zdrava, govori i podatak da je svatko od nas barem jednom u životu koristio sprej za nos s morskom otopinom za vlaženje isušene sluznice.

Nadalje, sunčanje donosi ne samo lijep ten, nego nas opskrbljuje i vitaminom D koji je izuzetno potreban organizmu. Nedavna istraživanja su potvrdila da on igra ključnu ulogu u sprječavanju mnogih bolesti, uključujući multiplu sklerozu i rak. Kako biste dobili vitamin D ne morate se sunčati po najvećoj vrućini. Za sunčanje odaberite prijepodnevne ili večernje sate.

Plivanje, ronjenje, surfanje, morski aerobik, odbojka na plaži… Ljetovanje uz more je idealno za sportske aktivnosti koje osim oblikovanje tijela imaju i mnoge druge dobrobiti. Sport i zdravlje su usko povezani. Zapravo, bez sporta nema zdravlja. Zato uživajte u sportskim aktivnostima koje pruža more.

Grčki filozof Platon zapisao je kako more ispire sve čovjekove boljke. Povijest plivanja seže daleko u prošlost. U knjigama koje su pisane 2000. godina prije Krista spominje se plivanje, a čak i Biblija ima referencu na kupanje. Doduše, u tim davnim vremenima plivanje nije bilo sport, već ritual kojim je trebalo očistiti tijelo.

Plivanje pripada grupi bazičnih sportova iz kojih se razvijaju svi ostali sportovi. Zbog svoje specifičnosti utjecaja na mišićne skupine i aerobni učinak, plivanje se smatra jednim od najcjelovitijih oblika vježbanja. Jedna od najvećih prednosti plivanja je pozitivno djelovanje na vaše srce te stabiliziranje krvnoga tlaka.

Također, plivajući koristite sve glavne mišićne skupine i snažno aktivirate rad srca i pluća što je bolje od svih vježbi na spravama koje najčešće koriste samo jednu mišićnu skupinu. Plivanjem se produbljuje disanje, pa se time povećava i kapacitet pluća. Upravo zbog jačanja pluća, plivanje se preporučuje osobama koje boluju od astme te za ljude s prekomjernom težinom, trudnicama kao i osobama s bolovima u nogama ili donjem dijelu leđa.

Prema znanstvenicima s američkog instituta u Seattleu, žene koje plivaju pet puta tjedno i do 20% smanjuju rizik od obolijevanja od karcinoma dojke.

Zamijenite li brčkanje u plićaku jednom dobrom plivačkom rutom otvarate mogućnost velike potrošnje kalorija. Plivanjem leđnim  stilom potrošit ćete 500 kalorija u sat vremena, a slobodnim stilom sagorijet ćete od 500 do 700 kalorija. Važno je da vam jedan dio tijela stalno bude iznad vode. Ako se odlučite za prsni stil plivanja  potrošit ćete 750 kalorija. Pokreti ruku i nogu moraju biti usklađeni, a ramena neka budu u ravnini s vodom. Tehnikom plivanja leptir sagorjet ćete najviše kolarija u sat vremena tj. približno 800.

Ako imate bilo kakvih zdravstvenih problema uvijek se savjetujte s liječnikom ili kineziologom.

Neka istraživanja preporučuju da se ne tuširamo odmah nakon kupanja u morskoj vodi, kako bi koža na sebi što dulje zadržala hranjive minerale.

Danas je uvriježeno mišljenje kako su sunčeve zrake jako štetne, te kako se njihovom (pretjeranom) izlaganju izaziva rak kože i prerano starenje. Stoga većina izbjegava ikakvo izlaganje suncu. Tome još uvelike doprinosi naš užurbani životni stil, cjelodnevni boravak u zatvorenom prostoru ili automobilu, a rijetko kad si „priuštimo“ šetnju prirodom. Takvim načinom života, jedina svjetlost koju naše tijelo dobiva je ona iz umjetne rasvjete ili nepotpuna sunčeva svjetlost koja se uspijeva probiti kroz prozore. Nedostatna količina sunca može biti uzrok pomanjkanja vitamina D u organizmu, budući da ga relativno malo hrane sadržava u većim količinama.

Otac zapadne medicine Hipokrat, zasigurno je jedan od najpoznatijih pobornika liječenja sunčevom svjetlosti poznate i kao helioterapija. Stari Grci, Rimljani, Egipćani, Indijci i mnogi drugi narodi, u liječenju brojnih poremećaja i bolesti koristili su upravo ovaj oblik terapije. No, čak i u novijoj povijesti, početkom 20.st. helioterapija se redovito i uspješno koristila za liječenje tuberkuloze, rahitisa, rana, kožnih poremećaja i sl. Sunce je glavni izvor vitamina D!

Više od 80% svjetske populacije pati od manjka ovog važnog vitamina, poznatog i kao „vitamin sunca“, koji se u najvećoj mjeri proizvodi kao nusproizvod izlaganja suncu. U manjoj mjeri nalazi se u proizvodima životinjskog porijekla, ali tijelo ne može dobiti dovoljnu količinu samo iz namirnica. Manjak vitamina D je povezan s nastankom karcinoma, autoimunih bolesti, slabih kostiju i zubiju, osteoporozom, autizmom, raznim srčanim oboljenjima i depresijom.

Nadalje, neosporan je negativan utjecaj pretjeranog izlaganja suncu na ljudski organizam. Neoprezna prekomjerna izloženost suncu može uzrokovati oštećenje i prijevremeno starenje kože. Zbog toga se preporučuje da izbjegavate najjače sunce, odnosno od 12.00 do 16.00 sati. Također, nije preporučljivo koristiti konvencionalna sredstva za zaštitu od sunca, jer mogu biti štetna. Umjesto njih koristite 100% prirodna sredstva za sunčanje (ulje sjemenki maline, ulje lješnjaka, ulje sjemenki mrkve, ulje pšeničnih klica, sojino ulje, maslinovo ulje, ricinusovo ulje itd.).

Sunčeva svjetlost nudi daleko više koristi od puke preplanulosti. I ono što je najvažnije i najljepše, svima je dostupna i posve je besplatna! Baš kao i sve druge dobre stvari u životu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.