Demografski gubici u Domovinskom ratu na okupiranom području III. DIO

Domovinski rat znatno je izmijenio sliku stanovništva Republike Hrvatske. Osobito se to osjetilo na nekad okupiranom području što sam slikovito dočarao kroz prethodni članak (https://braniteljski.hr/demografski-gubici-u-domovinskom-ratu-na-okupiranom-podrucju-ii-dio/). Osim znatnog smanjenja promjena kod stanovništva očitovala se i u narodnosnom i dobnom sastavu o čemu će biti riječi u ovom članku.

Promjena narodnosnog sastava stanovništva

            Najbrojnija nacionalna skupina na okupiranom području 1991. godine bili su Srbi, oni su s postotkom od 52,4 činili natpolovičnu većinu stanovništva. Njih otprilike 288 tisuća činilo je 49,5% ukupnog broja svog srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Dakle, nešto manje od polovice svih Srba u Hrvatskoj okupiralo je područje na kojem je živjelo i 260 tisuća nesrpskog stanovništva, najviše Hrvata – njih 203 tisuće odnosno 37,1% ukupnog stanovništva. Oni su bili žrtve planskog etničkog čišćenja. Njihov je broj s 203 tisuće do 1995. godine, odnosno oslobodilačkih operacija „Bljesak“ i „Oluja“ pao na negdje 10% prijeratnog udjela, točnije na oko 20 tisuća stanovnika.

Situacija se znatnije mijenja nakon oslobodilačkih operacija hrvatskih snaga kada dolazi do drastičnog smanjenja broja srpskog stanovništva. Smanjenje broja Srba za gotovo 200 tisuća posljedica je njihova stalnog seljenja van granica Hrvatske koji je počeo još 1991. godine, a kulminirao 1995. godine. Također postoje naznake da je broj od 87.760 Srba popisanih na tom području ipak nešto veći od stvarnog broja zbog njihovog fiktivnog popisivanja kao stanovnika Hrvatske. S druge strane broj Hrvata se povećao za oko 9.500 kako zbog njihovog povratka tako i zbog doseljavanja iz ostalih krajeva Hrvatske, ali i inozemstva (recimo slučaj doseljavanja Hrvata s Kosova na područje Kistanja i okolice). Osim Hrvata i Srba, moramo se spomenuti i ostalih, od kojih su 1991. godine prednjačili Jugoslaveni koji su do 2001. gotovo „izumrli“ i njihov broj se s 19 tisuća smanjio na 176. Pretpostavlja se da u se kao Jugoslaveni ponajviše (oko 70%) izjašnjavali kasniji Hrvati. Valja spomenuti i pad mađarskog stanovništva u Baranji od gotovo dvije tisuće  ljudi koji se nakon završetka ratnog sukoba nisu vratili u svoje domove.

Promjena dobnog sastava stanovništva

            Već sam u uvodnom članku (https://braniteljski.hr/demografski-gubici-u-domovinskom-ratu-na-okupiranom-podrucju-i-dio/) konstatirao kako je okupirano područje imalo znatno nepovoljnije demografske pokazatelje i prije velikosrpske agresije od „slobodnog“ područja. To pokazuje i činjenica kako je godine 1991. staro stanovništvo (60+ godina) činilo oko 20% ukupnog stanovništva na okupiranom, a na „slobodnom“ području oko 17%. Prema popisu iz 2001. godine taj je postotak narastao, tako je staro stanovništvo na nekad okupiranom području iznosilo više od četvrtine (26,3%) ukupnog stanovništva, a na „slobodnom“ 21,1%. Još zornije to loše stanje prikazuje usporedba indeksa starenja koji je za okupirano područje 1991. bio 76,7 da bi 2001. narastao na čak 116,2. Jedina „svijetla“ točka je istočna Slavonija. U njoj je jedinoj broj mladih (0-19 godina) bio veći nego broj starih. Najstarije stanovništvo bilo je na Kordunu i u Lici.

Zaključak

            Demografska slika se na okupiranom području dosta izmijenila između 1991. i 2001. godine. Za razliku od pada broja stanovnika na razini države koji je iznosio -6,6%, broj stanovnika na okupiranom području gotovo se prepolovio (-48,4%). Promatrajući okupirana područja zaključio bih kako je depopulacija bila najizraženija u Lici, a iako su razlozi višeslojni, onaj glavni je odlazak Srba, uglavnom nakon „Oluje“. Upravo je to srpsko iseljavanje i uzrokovalo najveće promjene, no ne smije se s uma smetnuti sustavno etničko čišćenje okupiranog područja i brojni pokolji na hrvatskim stanovništvom, koji su počinjeni najviše 1991. godine, a koji su bitno utjecali na demografske promjene 1990-ih na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.