Domovinski rat Izdvojeno

Demografski gubici u Domovinskom ratu na okupiranom području II. DIO

Nakon uvodnog članka o demografskoj katastrofi s kojom su se suočila područja Republike Hrvatske koja su bila pod dugotrajnom okupacijom prikazat ću promjene broja stanovnika po naseljima prema šest regionalnih cjelina – istočna Slavonija, zapadna Slavonija, Banovina, Lika i sjeverna Dalmacija. Iz ove analize okupiranih područja isključio sam područje južne Dalmacije koje je velikim dijelom oslobođeno svega par mjeseci nakon Sarajevskog primirja u nizu operacija hrvatskih snaga na dubrovačkom ratištu koje su okončane u listopadu 1992..

Na okupiranom području istočne Slavonije 1991. godine živjelo je 184.921  stanovnika, dok je 2001. godine popisano 140.707. stanovnika. Takav omjer, odnosno smanjenje broja stanovnika od 23,9% čini taj dio okupiranog područja onim koje je imalo najmanji intenzitet depopulacije. Kao ključan razlog takvog stanja nameće se „mirna reintegracija“ kojom je 1997./1998. to područje konačno vraćeno u sastav Republike Hrvatske.  Takav tijek događaja nije uključivao masovan odlazak srpskog stanovništva kao na drugim okupiranim područjima koja su oslobođena vojno-redarstvenim akcijama Hrvatske vojske i policije. U svim se naseljima broj stanovnika smanjio za manje od 60% izuzev Paulin Dvora u kojem je 2001. godine popisano 69,6% stanovnika manje nego 1991. Od ukupno 123 okupirana naselja, porast broja stanovnika imalo je naselje Klisa, dok je u naselju Podunavlje broj ostao isti.

Situacija je specifična u zapadnoj Slavoniji, naime u njoj su okupirana područja već u listopadu počela biti oslobađana od strane hrvatskih snaga u operacijama – „Otkos-10“, „Orkan -91“ te „Papuk-91“. Tako ću prvo navesti podatke za cijelu zapadnu Slavoniju, a nakon toga i za dio njezinog teritorija koji je oslobođen tek 1995. godine u operaciji „Bljesak“. Ukupan broj stanovnika zapadne Slavonije smanjen je s 373.004 na 330.038 tj. za 11,5%. Tako se zapadna Slavonija prema broju stanovnika „vratila“ stotinu godina unatrag, gotovo na početak 20. stoljeća. Godine 2001. imala je doduše više stanovnika nego 1900., ali manje nego 1910. godine. Na dan stupanja na snagu „Sarajevskog primirja“ bilo je okupirano 58 naselja zapadne Slavonije, od toga 29 u novogradiškom kraju, u pakračkom kraju njih 15, a u novljanskom 14. U njima je 1991. godine živjelo nešto manje od 20 tisuća stanovnika, a u deset godina broj stanovnika smanjio se na 13.523 što je rezultiralo depopulacijom od oko 32%. Najintenzivnija depopulacija zabilježena je u naseljima na sjevernim obroncima Psunja. Porast broj stanovnika imala su 4 naselja –  Cage, Tanac, Bijele Stijene te Kosovac koji je jedini imao porast veći od 10%.

Broj stanovnika na okupiranom području Banovine gotovo se prepolovio! Naime, broj stanovnika smanjio se sa 103.178 na 53.566 odnosno za 48,1%. Od 333 okupirana naselja porast je zabilježen tek u Lasinji i Novom Selu Lasinjskom, u otprilike 50 naselja broj stanovnika smanjio se za 80%. Najintenzivnija depopulacija zabilježena je na području općine Dvor koja obuhvaća sva naselja južno od Zrinske gore do granice s Bosnom i Hercegovinom, a u njoj je i jedino napušteno naselje na Banovini – Rudeži. Moram nadodati kako sam u prethodnim istraživanjima primijetio kako je na Banovini opustjelo nekoliko sela, koja se ne vode kao naselja (poput Kostrića), već se vjerojatno vode kao zaseoci, a neka su naselja napuštena i nakon 2001. godine.

Kada je u pitanju okupirano područje Korduna relativno smanjenje broja stanovnika iznosi 39,9% odnosno pad sa 41.784 na 25.539 stanovnika. Do operacije „Oluja“ okupirano je bilo 159 naselja, a njih 6 zabilježilo je porast broja stanovnika – Skakavac, Tušilović, Cerovac Vukmanićki, Grabovac, Pavković Selo te Blata. Zanimljivo naselje Blata imao je najveći porast stanovnika od svih okupiranih naselja u Republici Hrvatskoj, a on je iznosio 66,7%.  Na Kordunu je 5 naselja potpuno opustjelo, a radi se o Selakovoj Poljani, Gornjem Poloju, Mrežnici, Novom Dolu i Sadilovcu.

Lika je jedina regija na čijem je okupiranom području broj stanovnika više nego prepolovljen, smanjenje je iznosilo čak 59,8%. Broj stanovnika smanjio se sa 40.589 na 16.301(!?). Sve stanovnike izgubilo je pet naselja – Končarev Kraj, Ponor Korenički, Dabašnica, Vučipolje i Duboki Dol. Od 161 okupiranog naselja, u njih šezdesetak broj stanovnika smanjio se za više od 80%. Iznimku čine tri naselja u općini Plitvička jezera – Gradina Korenička, Bjelopolje te Rudanovac.

Pad stanovnika od gotovo 50% dogodio se na okupiranom području sjeverne Dalmacije u kojem je broj stanovnika smanjen sa 114.189 na 57.227. Od 181 naselja porast je zabilježen jedino u Kninskom Polju koje je prije rata bilo većinski srpsko selo (83,8%), ponajviše radi naseljavanja Hrvata nakon operacije „Oluja“ kojih je u naselju 2001. bilo 88,3%. Opustjela su dva naselja – Parčić i Laktac. Posebno je zanimljiv Laktac koji je 1991. godine imao 124 stanovnika. Iako tijekom popisa stanovništva 2001. godine u njemu nije popisan niti jedan stanovnik, u selu ima nekoliko starijih stanovnika koji se bave poljoprivredom i stočarstvom koji svoje boravište očito imaju prijavljeno na nekom drugom mjestu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Naslovna fotografija:

Daruvar 1991. (autor Tony Hnojčik)

Literatura:

Pokos, Nenad i Stjepan Šterc. „Demografski uzroci i posljedice rata protiv Hrvatske“        Društvena istraživanja, god. 2, br. 2-3 (1993) 305-333.

Turk, Ivo i Dražen Živić. „Demografske posljedice hrvatskoga Domovinskog rata u zapadnoj        Slavoniji“ U Srpska pobuna u zapadnoj Slavoniji 1990.-1995.: nositelji, institucije,          posljedice, ur. Ivica Miškulin i Mladen Barać, 239-258. Slavonski Brod-Zagreb:       Hrvatski institut za povijest, 2012.

Web izvori:

Državni zavod za statistiku  – www.dzs.hr, pristup ostvaren 23. travnja 2021.

O autoru

Borna Marinić

Borna Marinić

Borna Marinić

Magistar povijesti, Radno iskustvo stjecao je u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji. Autor je nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Urednik je portala Domovinskirat.hr te Facebook stranice Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat, također uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju.