Četiri pozitivna učinka tjelovježbe na mentalno zdravlje

“Tjelovježba ti je dobra za zdravlje” je vjerojatno rečenica koju ste čuli u više navrata kada vas netko namjerava nagovoriti na bilo kakav oblik fizičke aktivnosti. Na početku je važno objasniti kako tjelovježba označava bilo kakav oblik fizičke aktivnosti koji poboljšava fizičku spremnost i zdravlje. Prije početka bavljenja tjelesnom aktivnošću većina ljudi razmatra koliko će nas ta aktivnost koštati, koliko je praktična (vremenski i prostorno) te koliko želimo dobiti na snazi ili koliko ćemo kilograma izgubiti baveći se tom aktivnošću. Nažalost, mali broj ljudi razmišlja o tome koliko nam fizička aktivnost pomaže u očuvanju mentalnog zdravlja ili čak u poboljšanju istog. Stoga, zaronimo u listu samo nekih od mnogo pozitivnih učinaka tjelovježbe na mentalno zdravlje.

1. Fizička aktivnost smanjuje stres

U vrijeme kada osjećamo povećanu razinu stresa preporučljivo je biti fizički aktivan. Vježbanje nas relaksira na način da smanjuje razinu stresa. Dosadašnja istraživanja su pokazala kako tjelesne aktivnosti u prirodi, kao što su trčanje i šetnja, pozitivno djeluju na osobu na način da pomažu smanjiti stres, povećavaju osjećaj mirnoće i uspijevaju odmaknuti misli od stresnih događaja. Najvažnije je da mjesto na kojem ćemo vježbati ne percipiramo kao izvor stresa nego da to mjesto doživljavamo kao izvor relaksacije kako bi mogli osjetiti relaksacijski učinak vježbanja.

2. Tjelovježba povećava samopoštovanje

Vježbanje nam pomaže vrednovati sebe na pozitivan način te nas osnažuje jer tako možemo direktno vrednovati naša postignuća i naučiti sebe gledati u drugom svjetlu. Kratkoročno, vježbanje poboljšava raspoloženje dok nas dugoročno čini zadovoljnima našim fizičkim sposobnostima i izgledom. Moć tjelovježbe je toliko značajna za mentalno zdravlje da čak i lagana aktivnost kao što je šetnja po naselju pomaže osobi odmaknuti se od negativnih misli.

3. Bavljenje sportom nam proširuje mrežu poznanstava

Odabir tjelovježbe kao načina provođenja slobodnog vremena otvara nam vrata prema stjecanju novih poznanstava i prijateljstava pogotovo ako odaberemo baviti se tjelesnom aktivnošću u grupi. Ne samo da na taj način upoznajemo nove osobe nego i gradimo mrežu ljudi koji su nam spremni pružiti pomoć što utječe na naš osjećaj blagostanja. Vježbanje u grupi također povećava osjećaj zadovoljstva našim sposobnostima jer smo u grupi ljudi koji su nam spremni pokazati kako je svaki zadatak izvediv.

4. Razvijanje osjećaja autonomije

Osjećaj autonomije odnosno osjećaj da upravljamo vlastitim životom i djelujemo u skladu s našim željama je bitan za mentalno blagostanje. Povećanje zadovoljstva organiziranjem vlastitog života i ponašanja je posljedica izbora vježbanja kao aktivnosti koju odrađujemo u slobodno vrijeme. Ako nam je cilj povećati osjećaj autonomije onda bi bilo dobro i birati sportove u kojima imamo veću mogućnost izbora vlastitih zadataka i izazova iako i sam izbor sporta, kao aktivnosti u slobodno vrijeme, povećava osjećaj autonomije.

Na kraju je važno pitati se “Zašto se želim baviti sportom?”. Ne bih bio zadovoljan kada biste se zbog ovog članka odlučili baviti sportom ili bilo kakvim oblikom tjelovježbe. Odlučiti se baviti određenom aktivnosti je stvar onoga što vi želite ili ne želite, i to je vaša samostalna odluka. Sasvim je uredu ako odlučite tjelovježbi ne dati vremena u danu, ali bi bilo poželjno da razmotrite sve pozitivne strane aktiviranja vlastitoga tijela. Važno je zapamtiti da ono što želimo postići, ne samo tjelovježbom nego bilo kakvom aktivnosti, ne dolazi preko noći i da je važno uložiti puno truda kako bi nam se ostvarili ciljevi.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.