Novosti

Bruna Esih: Lustracija svakako uključuje i borbu protiv korupcije

Bruna Esih, predsjednica udruge Hrvatski križni put, objašnjava kako lustracijom spriječiti da na vlast utječu progonitelji i zločinci iz komunizma. 

brunaesihPredsjednica udruge Hrvatski križni put Bruna Esih i priređivačica knjige „Vice Vukojević – Dosje 240271″ u svom kratkom razgovoru za naš portal istaknula je kako je najučinkovitije sredstvo kojim bi se osiguralo sprječavanje utjecaja ljudi koji su vršili zločine i bili progonitelji u komunizmu u današnjoj Hrvatskoj – lustracija!

“Pravu, nepatvorenu istinu nužno je znati, jer iako je Hrvatska danas samostalna, nepoznavanje ili iskrivljavanje činjenica državu i pojedince još i danas ostavljaju neslobodnima, u svakom smislu. To je zaista žalosna činjenica, jer uspostavljanje državnopravnih okvira samostalne Hrvatske mnogi su platili životom i svekolikom žrtvom, kako u Domovinskom ratu, tako i u desetljećima prije njega.

Bleiburška tragedija i hrvatski križni putovi simbol su patnje, ali i jasan pokazatelj koliko je povijesna istina nužna, jer njihovo prešućivanje i manipulacije tijekom trajanja jugoslavenskog komunističkog represivnog sustava, kao i pogrešan pristup statusu žrtve kao takve ili potpun izostanak bilo kakvog bavljenja njome od uspostave hrvatske državnosti do danas, uzrokuje svojevrsni status quo hrvatskoga društva – vrtimo se u krugu vlastitih slabosti baziranih na više ili manje isforsiranim ideološkim podjelama, a na takvim trulim temeljima ne može biti nikakve nadogradnje ili nacionalnog konsenzusa oko vrlo bitnih pitanja za hrvatsku budućnost.

Smatram vrlo važnim imati hrabrosti, prvenstveno političke, pokloniti se svakoj žrtvi, bez obzira tko ona bila i odakle dolazila,“ naglasila je Esih.

 

Lustracija nije nikakav “bauk”

Pojasnila je kako je najučinkovitije sredstvo kojim bi se osiguralo sprječavanje utjecaja ljudi koji su vršili zločine i bili progonitelji u komunizmu u današnjoj Hrvatskoj – lustracija!

“Možda je kasno lustraciju provesti u onom obliku u kojem se to moglo na početku devedesetih, iako je za njeno neprovođenje bilo opravdanih razloga. Međutim, njeno provođenje danas smatram nužnim. Naglasila bih da lustracija nije nikakav ‘bauk’, iako se uz nju vežu svakakve konotacije,“ rekla je te pojasnila da svatko od nas svakodnevno nešto ili nekoga “lustrira”.

“Svakodnevno se okružujemo ljudima koji nam odgovaraju u životu, koji se uklapaju u naše životne planove i ciljeve. Od takvih ljudi ne morate nužno profitirati, mislim tu na korist prvenstveno u moralnom i ljudskom smislu, ali zasigurno nećete pustiti u svoju kuću nekoga tko će vam nauditi,” naglasila je rekavši kako su postojale osobe u bivšem sustavu za koje se dokumentirano danas zna da su bili u poziciji donošenja odluka na štetu pojedinaca koji su smatrani nepodobnima, jednako kao što su se kasnije, zauzevši pozicije i nakon 90-ih, ogriješili o državni interes Republike Hrvatske.

„Dakle, nitko ne kaže da osobe proizašle iz bivšeg sustava treba izopćiti, one se mogu slobodno baviti svojim poslom, no one nikako ne bi smjele obnašati dužnosti koje su vezane uz vlast. Ne može im se pružiti ta prilika i moć da nastave sa svojim utjecajem kojeg su imale u bivšem komunističkom sistemu. Općenito, nitko tko je svjesno radio protiv općih ljudskih prava i sloboda ne smije zauzimati pozicije u jednoj istinski demokratskoj državi, što bi i Hrvatska trebala biti,” istaknula je.

 

Vidim promjene već danas u Hrvatskoj – došlo je do mobilizacije hrvatskih državotvornih snaga

“Lustracija je potrebna, no u kojem će obliku biti provedena to se treba prepustiti stručnjacima i zakonodavcu koji bi rezultate takve javne stručne rasprave trebao poštivati. Smatram kako će ipak doći do određenih promjena, ali ne mogu procijeniti kolika će biti dubina tog zahvata u našem društvu. No vidim promjene već danas u Hrvatskoj i da je došlo do mobilizacije hrvatskih državotvornih snaga. Nadam se da ćemo znati iskoristiti taj sadašnji zalet,” naglasila je Esih dodavši: “Međutim da bi se bilo kakav napredak, od duhovnog do gospodarskog zaista dogodio, mora doći do određenog pročišćavanja društva. Mi to ‘pročišćavanje’ uopće ne moramo nazivati lustracijom – bitno je da proces krene”.

“Svaki poslodavac pri zapošljavanju novog zaposlenika gleda njegove referencije te da radi za njegovu dobit i korist. Hrvatska država se mora u najmanju ruku ponašati tako – nije zločin nekoga pitati što si u životu radio i koji su rezultati tvoga rada. Ljudi koji dolaze na neke pozicije u vlasti i prethodno su negdje bili i nešto radili – oni nisu nepoznanica, njihovo djelovanje i utjecaj nije od jučer. Danas znamo za niz ljudi koji obnašaju neke državne dužnosti, a koji po svim prethodnim kriterijima ne bi to trebali raditi,” ocijenila je.

 

Da bi došlo do bilo kakvog pomaka u društvu, mora doći do njegovog ‘pročišćavanja’

Na upit vidi li poveznicu između lustracije i borbe protiv korupcije istaknula je kako je to zapravo isto.

“Da bi došlo do bilo kakvog napretka u društvu, mora doći do pročišćavanja društva. Lustracija koja bi poštivala zahtjeve vremena u kojemu živimo svakako uključuje i borbu protiv korupcije”, istaknula je.

“Na predstavljanju knjige, odnosno dosjea Udbe o gospodinu Vici Vukojeviću govorili smo i o suradnicima i dužnosnicima Udbe, iako mnogi od njih danas nisu živi, ili su prestari da bi imali ikakav izravan utjecaj. No, mi danas najveći problem imamo s ljudima iz iste Udbine ‘mreže’, odnosno novim ljudima koji su preuzeli istu metodologiju rada. Oni su umreženi u određenim strukturama, jednako kao što je nekad bila umrežena Udba, dakle, od vrha do dna i s lijeva i desna“, ocijenila je te dodala kako smatra da će još dugo to biti prisutno u društvu, a svaka godina je gubitak: “Ako se sada odmah stvari krenu mijenjati, možda uspijemo stvoriti preduvjete za zdraviju klimu u društvu koju će naslijediti i nadograđivati buduće generacije, držeći osnovne stvari od državnog interesa neupitnima”.

“Hrvatska je još nedavno bila suočena s mnogo aktualnijim stvarima nego što je to sama borba s Udbom i njezinim strukturama, iako su to ‘povezane posude’ no, imali smo Domovinski rat i morali se braniti od agresije. Mlade danas treba upoznati s tom Žrtvom i naučiti ih da je cijene. To prvenstveno nose iz obitelji, ali tamo gdje je propušteno to učiniti odgovornost preuzima društvo i država kako bi se podigao pojedinac koji neće razlikovati svoje dobro od dobra države u kojoj živi. A takvo nešto može provesti samo država, odnosno vlast temeljena na općim nacionalnim vrijednostima”, zaključila je Esih.

 

Izvor: narod.hr

Foto: narod.hr

O autoru

Braniteljski

Portal Braniteljski.hr posvećen je i namijenjen svim braniteljima Domovinskog rata te onima koji žele naučiti nešto više o procesu koji je doveo do osamostaljenja i stvaranja neovisne Republike Hrvatske.