Razgovarali smo s mladim magistrom povijesti čija je aktivnost u području Domovinskog rata zaista zavidnog inteziteta. On piše knjige, filmove, uređuje radijske minute, ima svoj portal, a kako se u svemu tome snalazi, koji mu je medij ipak najdraži te kako vidi današnju situaciju braniteljske populacija pročitajte u nastavku.
- Iza Vas stoji zavidna aktivnost – portal, brojni članci, filmovi knjige, radijske minute…. a teme Vas povezuju s portalom Braniteljski.hr u ime kojeg bih Vam postavila nekoliko pitanja. Krenimo od novijih događanja – promocija Vaše knjige „I mi smo branili Hrvatsku: Romi u Domovinskom ratu”. Kakav je dojam nakon promocije?
Promocija je održana u prekrasnoj dvorani Zvonimir u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske pred otprilike 500 gostiju. Najprije bih se zahvalio ministru obrane RH Damiru Krstičeviću na gostoprimstvu koje je bilo na najvišoj razini. Pored nadarenih romskih glazbenika, svojim izvedbama promociju je uveličao i orkestar Oružanih snaga RH što je dalo dodatnu dimenziju događaju. Također, generali Damir Krstičević i Mirko Šundov te gradonačelnik Zagreba Milan Bandić zaista su održali lijepo obraćanje skupu. Ipak, moram priznati da su mi nekako najviše godile riječi dr. Martina Previšića, mojeg mentora, koji je istaknuo važnost ove monografije kako za historiografiju, tako i za društvo u cjelini posebno pohvalivši mene i moj rad. Zahvalio bih se ovom prilikom i brojnim medijima koji su popratili predstavljanje, na čelu s HRT-om koji je promociji pažnju posvetio i u centralnom dnevniku. Sve u svemu vrlo sam zadovoljan i sretan jer vidim da je moj trud i rad prepoznat, kako među Romima, tako i među širom populacijom. - Kao povjesničar kroz svoj ste se rad dosta posvetili vojnoj povijesti i Domovinskom ratu u Hrvatskoj. Jeste li u procesu stvaranja ove knjige naišli na neke specifične probleme u kontekstu prikupljanja i prikazivanja činjenica iz rata? Po Vašem mišljenju, dijele li Romi, veterani rata jednaku sudbinu, odnosno tretman, s cjelokupnom braniteljskom populacijom u Hrvatskoj ili biste izdvojili neke specifičnosti?
Pomalo neskromno mislim da je ovo svakako jedna od najzahtjevnijih tema koje se netko prihvatio kada je u pitanju historiografski rad na temi Domovinskog rata. Nailazio sam na brojne poteškoće, ponajprije jer ne postoje dokumenti odnosno evidencija o Romima braniteljima, a zatim i jer se brojni Romi, osobito početkom 90-ih, nisu tako izjašnjavali. To me dovelo do dileme kako uopće dalje i od kuda krenuti. Odlučio sam se prihvatiti istraživanja metodom usmene povijesti, a usput sam kopao arhive, kako privatne, tako i javne. Na koncu sam, nakon obilaska gotovo čitave Hrvatske u potrazi za Romima braniteljima, skupio njihova svjedočanstva te svjedočanstva njihovih zapovjednika i objelodanio u monografiji. Naravno ona su upotpunjena relevantnom literaturom kako bi čitatelj shvatio širi kontekst, ali isto tako i fotografijama, mnogima iz privatnih arhiva. Romi su specifičan narod, koji nikada nije ratovao pod svojom zastavom, mnogi su se našli u dilemi kada je počeo Domovinski rat što im je činiti. Dosta ih je izbjeglo, dio je čak bio u neprijateljskim redovima, no ova monografija spomenik je Romima koji su se uključili u Domovinski rat na strani Hrvatske. Među njima ima i katolika i muslimana, ali i pravoslavaca. Teško je cijelu braniteljsku populaciju staviti u jedan kalup, a tako je i s Romima braniteljima. Postoje mnogi koji još nisu ostvarili svoja prava te i dalje na sudovima vode pravne bitke da im se prizna status. Iako su Romi članovi niza braniteljskih udruga, nemaju nekakvu krovnu udrugu koja bi se na pravi način pobrinula o njima i pružila im pomoć u tom kontekstu. - Za čitatelje našega portala i svu ostalu zainteresiranu publiku – gdje se može kupiti knjiga „I mi smo branili Hrvatsku: Romi u Domovinskom ratu”?
Knjiga se može naručiti na mail kalisara@kalisara.hr - Vaše bavljenje braniteljskim temama i Domovinskim ratom počelo je puno ranije, zar ne? Portal „Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat“ ima višegodišnju povijest. Je li postojao neki poseban okidač za njegovo pokretanje i kako biste sami opisali njegov sadržaj?
Facebook stranica Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat pokrenuta je još u travnju 2013. godine kada sam kao student povijesti uvidio potrebu i znatiželju društva, osobito mlađe populacije, da sazna malo više o Domovinskom ratu. Meni je kao autoru ta stranica, koja danas broji preko 90 tisuća pratitelja, značajno pomogla, ne samo da se afirmiram već i da se formiram kao povjesničar kakav sam danas. Stranica svakog dana donosi informacije o nepoznatim događajima i ljudima iz Domovinskog rata, ali također i o poznatim događajima, ali uvijek u nekom novom kontekstu. Kratki tekstovi jednostavni su za čitanje, ne nameću autorov stav o događaju već kroz njih prezentiram čiste činjenice. Velika je potreba za objektivnim pisanjem o novijoj hrvatskoj povijesti, čega je, kako vidim svjestan i Vaš portal. Uz Facebook, od nedavno sam pokrenuo i stranicu na Instagramu dogodilose.domovinski rat gdje uz hrvatski, osvrt na događaj pišem i na engleskom svjestan interesa svjetske javnosti za ovu temu. - Slušateljima Hrvatskoga katoličkog radija poznati ste kao urednik i voditelj emisije „Domoljubne minute“. Kako je došlo do suradnje s HKR-om i kako ste se snašli na, za vas, novom mediju?
Početkom ove godine, javio mi se glavni urednik Hrvatske katoličke mreže, Siniša Kovačić i predložio mi angažman na Hrvatskom katoličkom radiju. Ostao sam pomalo iznenađen, ali odlučio sam prihvatiti njegov poziv, pogotovo jer mi je obećao slobodu u uređivanju emisije. Povjerenje koje sam pružio HKR-u i koje je HKR pružio meni proteklih je mjeseci potpuno opravdano. Drago mi je kada čujem kako svakog dana u 9:45 u svim dijelovima Hrvatske ljudi nakratko prekinu redovne aktivnosti kako bi u desetak minuta poslušali što se tog dana događalo u Domovinskom ratu. Kroz emisiju zaista nastojim izazvati emocije kod slušatelja i izbjeći suhoparni, faktografski tip izvještavanja. U tu svrhu često koristim citate svjedoka o spomenutom događaju koje sam prikupio sam ili ih pronašao u nekom drugom mediju ili literaturi. U tim slučajevima, naravno, uvijek naglasim odakle sam citat preuzeo. Nije mi bilo teško uhodati se jer sam sličan posao dvije godine radio na Hrvatskoj radioteleviziji u redakciji TV Kalendara s tim da je ovdje olakotna okolnost što se ne moram brinuti kako ću tekst pokriti slikom.
FOTO: Petar Barišić
- Niste se zaustavili na pisanoj i izgovorenoj riječi, nego ste Hrvatsku vojnu i političku povijest prikazali i na filmu. Dokumentarni film „Atentat na Hrvatsku“ bio je prikazan nedavno na HRT-u, a autor ste i dokumentarnih filmova o akcijama Plitvice i Borovo selo. Pronalazite li neki medij sebi bližim za iznošenje onoga što želite reći ili se zaista, kako se čini, jednako dobro snalazite u svima?
Iako je, kako sam spomenuo, na radiju manje posla, televizija ipak ima prvo mjesto u mom srcu. Kroz TV Kalendar je bio pravi gušt prezentirati javnosti događaje iz Domovinskog rata jer su mi urednici davali punu slobodu i mogao sam se posvetiti raznim temama. S dokumentarnim filmovima već je druga priča, uzmeš temu i guraš samo nju. Ipak, evo i tu sam se dobro snašao i drago mi je da sam kroz „Atentat na Hrvatsku“ uspio javnosti istaknuti važnost 7. i 8. listopada 1991. godine u hrvatskoj povijesti. - Jesu li zainteresiranim gledateljima negdje dostupni spomenuti dokumentarci?
„Atentat na Hrvatsku“ dostupan je besplatno na usluzi HRTi, a na toj platformi naći će se i dva nova filma iduće godine. - Nedavno smo obilježili još jedan „Dan sjećanja“. Kako vi osobno shvaćate taj dan, kako biste opisali svrhu njegova obilježavanja u kontekstu Domovinskog rata, ali i današnje problematike interpretacije povijesti i budućnosti naše zemlje?
Meni osobno je, koliko god ovo čudno zvučalo, kao i svaki drugi. Naime, meni je zaista svaki dan u godini „Dan sjećanja“, na neko selo, neki grad, neku osobu. Svake godine 18. studenog ustvari postanem svjesniji činjenice da ja zaista živim Domovinski rat, od kada otvorim oči do kada ih sklopim i tako iz dana u dan. Svjestan sam da je to moj poziv, no znam da ne mogu svi tako i drago mi je da u Hrvatskoj postoje dani kada se svi prisjećaju važnih događaja iz Domovinskog rata. - Planirate li ili ste trenutno angažirani u nekom novom projektu?
Trenutno radim na dva filma o dva bitna događaja s početka Domovinskog rata te mi je fokus usmjeren na to uz naravno Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat te Domoljubne minute. U glavi imam jako puno potencijalnih projekata i teško je izvagati što iduće, no mlad sam i nadam se da će svi doći na red. - Iz svoga dosadašnjeg rada, možete li za kraj našega razgovora sažeti svoje iskustvo i pogled na braniteljsku populaciju u Hrvatskoj i njihove probleme u današnjoj Hrvatskoj te, naravno, svoje viđenje poboljšanja situacije?
Hrvatski branitelji odigrali su ključnu ulogu u stvaranju Hrvatske i mnogi je nisu zamišljali ovakvu kakvu je danas vide. Iz toga proizlazi njihova potreba da društvenim, a nekad i političkim angažmanom to promijene no često ti pokušaji završe neuspješno jer svatko ima neku svoju viziju. Žao mi je što postoji toliko braniteljskih udruga koje često imaju isti cilj, ali razjedinjeno djeluju prema njemu. Nadam se da će se negativna društvena slika koja se kroz pojedine medije o njima stvara promijeniti, bilo bi to na dobro cijelog društva u kojem živimo.
NASLOVNA FOTO: Josip Ninković
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
