Domovinski rat Povijest

Bitka za Vukovar I. dio – uvod u zbivanja

Za cjelovitije razumijevanje okolnosti u kojima se odvijala Vukovarska bitka, potrebno je naznačiti širi povijesno-politički okvir u kojemu se odvijala srbijanska oružana agresija na Republiku Hrvatsku. Međunarodni geopolitički okvir agresije na Hrvatsku činili su globalni procesi raspada komunizma i uspostave demokratskih sustava u većini bivših komunističkih/socijalističkih zemalja Europe. Takve nakane su imale i zemlje bivše Jugoslavije kojima se vojni vrh JNA i vodstvo Srbije otvoreno suprostavlja. Cilj velikosrpske agresije bio je da se ratnim razaranjima ugrozi biološka osnova hrvatskog naroda – genocid, unište spomenici kulture – kulturocid radi poništenja hrvatskog kulturnog identiteta – memocid.

Osnovna zamisao osvajanja Vukovara bila je blokirati grad, a zatim djelovanjem jurišnih odreda ovladati najvažnijim dijelovima južno i sjeverno od Vuke, poslije čega je trebalo pristupiti njegovu čišćenju i potpunom ovladavanju, čime bi agresor ostvario potrebnu operativnu dubinu za napredak do imaginarne granice Velike Srbije; Virovitica-Karlovac-Karlobag. Za osvajanje grada ustrojene su dvije armijske operativne skupine, Sjever i Jug. Zadaću odsjecanja Vukovara od Vinkovaca dobila je ojačana Gardijska mehanizirana divizija koja je išla u tri taktička smjera: Šid – Županja, Šid – Vinkovci i koridor Vinkovci – Vukovar.

Iz vojno-taktičkog motrišta, branitelji Vukovara bili su u izrazito nepovoljnom položaju. Ne samo zbog manjeg broja hrvatskih vojnika (1 hrvatski vojnik na 20 srpskih), već i zbog sastava stanovništva. U općini Vukovar, po popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo  je 84.189 stanovnika, od čega su 36.910 (43,8%) bili Hrvati, a 31.445 (37,4%) Srbi, dok se 6124 (7,3%) stanovništva izjasnilo kao Jugoslavensko. U demografskom smislu za obranu grada još je nepovoljniji bio etnički sastav stanovništva naselja koja su okruživala Vukovar poput Borova, Trpinja, Vera, Bobota, Bršadin, i Negoslavci koji su imali većinsko srpsko stanovništvo. Upravo će iz okolnih sela i krenuti prva oružana akcija. Zahvaljujući militantnoj propagandi iz Beograda, stanje se počelo zaoštravati još u proljeće 1991. U noći 1. na 2. svibnja u Borovu selu zaustavljene su dvije hrvatske policijske ophodnje koje su bile poslane da uvedu red nakon isticanja velikosrpskih simbola na mjestu gdje je stala hrvatska zastava. Sutradan su se po zarobljene kolege krenuli policajci iz Vinkovaca na koje je otvorena vatra od strane srpskih pobunjenika. Poginulo je 12 hrvatskih redarstvenika. Događaji iz Borova Sela početkom svibnja 1991. najavili su krvavi nastavak 1991. godine na istočnom bojištu.

Plan djelovanja srbijanskog agresora u operaciji osvajanja Vukovara

Vukovarska bitka odvijala se kroz tri faze. Prva, pripremna faza trajala je od 20. travnja 1990. do 2. svibnja 1991. godine; dakle, od prvih višestranačkih izbora do stradanja hrvatskih redarstvenika u Borovu. Od 2. svibnja do 24. kolovoza 1991. godine traje druga faza. U tom razdoblju, početkom srpnja obranjeno je i od neprijatelja “očišćeno” Borovo-naselje. Početkom kolovoza Vukovarski branitelji preuzimaju kontrolu na prigradskim naseljem Lužac, što se kasnije pokazalo ključnom taktičkom akcijom tijekom koje su stvoreni povoljni preduvjeti za uspješnu organizaciju obrane grada. Treća ili završna faza Vukovarske bitke odvijala se od 24. kolovoza do 20. studenog 1991. godine. To je bilo razdoblje otvorene velikosrpske agresije na grad. Opći napad JNA i srbijanskih pararegularnih postrojbi iz svih pravaca na Vukovar započinje 14. rujna 1991. godine.

 

FOTO: Hrvatska ratna galerija

  1. Značenje Vukovarske bitke u stvaranju i obrani hrvatske države / Vukovar – hrvatska baština i perspektive razvoja / Sučić Stjepan, Živić Dražen, Žebec Ivana (ur.), Zagreb-Vukovar: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2007. str. 73-96 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)

O autoru

Ivana Njavro

Rođena 25.09.1989.u Metkoviću, prvostupnica je filozofije i magistrica povijesti. Voli pse, kavu i psihološke trilere. Od 2014. djeluje na portalu kao novinarka i spisateljica članaka povijesne tematike. U rujnu 2018. postaje urednica portala braniteljski.hr.