Bilten Gudnoga – ratna propagandna štampa pobunjenih Srba na okupiranom području općina Podravska Slatina i Orahovica

Tijekom ratnih djelovanja na okupiranom području bivših općina Podravska Slatina i Orahovica, pobunjeni Srbi provodili su indoktrinaciju srpskoga naroda te propagandni rat na okupiranom području.

Nenad Vertovšek i Marija Andrić u svom članku Masmedijski „trenuci istine“ – od političke komunikacije i političkog marketinga do ratne propagande navode kako ratna propaganda ima dva osnovna cilja. Prvi je maksimalizirati sudjelovanje ljudi u aktivnostima svoje grupe, a pod time se podrazumijeva stvaranje grupnog identiteta, što znači stvaranje osjećaja pripadnosti, užoj grupi u ratnim operacijama pa sve do jačanja emocionalnog odnosa prema vlastitoj zemlji, odnosno domoljublju, dok je drugi cilj u osnovi „obrnuta slika u ogledalu“, odnosno minimalizacija sudjelovanja neprijatelja u aktivnostima vlastite grupe, što znači unositi podjele unutar grupe, stvarati nepovjerenje prema vodstvu, djelovati na gubitak samopouzdanja i dovoditi u sumnju vrijednosne osnove i ratne ciljeve neprijatelja. Ta dva osnovna cilja komplementarna su i uvjetno, mogu se razlikovati, s obzirom na propagandu „prema van“, prema neprijatelju i „prema unutra“, prema vlastitom narodu. Zanimljivo je kako je ratna propaganda razrađenija i usmjerenija prema „neprijatelju“, dok je propagandno djelovanje unutar vlastite sredine slabije razvijeno.

Upravo takvim propagandnim djelovanjem „prema van“, služili su se pobunjeni Srbi na okupiranom području kroz Bilten Gudnoga. Bilten Gudnogu izdavala je Komanda Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. Miljenko Brekalo, u svojoj knjizi Slatinska kronika Domovinskog rata, navodi kako su bilteni rađeni na vrlo primitivan način, pisani su latiničnim pismom, tekstovi nisu lektorirani, a sadržavali su informacije, pjesme i viceve u cilju podizanja „borbenoga“ morala. Tiskani su na šapirografu (stroj za ručno umnožavanje tekstova ili crteža), a svaki je sadržavao sedam stranica formata A-4.

Na okupiranom teritoriju izašlo je tri broja biltena u vremenu od listopada pa sve do prosinca 1991. godine. Sadržajno gledano, sedam strana biltena možemo podijeliti na tri dijela: vojni uspjesi i gospodarsko-politička situacija na okupiranom području, povijesno-politički prikazi pojedinih povijesnih tema te „kutak za razonodu“.

Prvi je dio uglavnom obuhvaćao vojne izvještaje s terena za razdoblje koji bi određeni broj pokrivao te gospodarsko stanje i „uvjete proizvodnje u ratnim uslovima“, što se odnosilo na poslove nužne za opstanak ljudi u ratnim uvjetima. Važno je napomenuti kako je većina izvještaja bila preuveličana u korist snaga pobunjenih Srba, što je dokazano dokumentima o stvarnoj situaciji na terenu. Uredništvo biltena najčešće je s ponosom pisalo o „ratnim uspjesima svojih boraca“ pa su tako i masakr u selima Četekovcu, Balincima i Čojlugu, koji su pobunjeni Srbi počinili 4. rujna 1991. godine, prikazali kao veličanstvenu pobjedu svojih snaga.

^{Dosta uspješnom akcijom naših teritorijalaca velikim dijelom je neutralizirano najveće ustaško uporište Četekovac, bez ijednog povređenog našeg borca. U par navrata ustaške satnije su napale na našu slobodnu teritoriju gdje su prošli znamo kako a nadamo se da će tako i ubuduće.}

^{RATNI BILTEN GUDNOGA, str. 3}

Navedeni tekstovi odisali su terminologijom koju su koristili autori monografija iz 80-ih godina, posvećenim partizanskim brigadama, veličajući borbe s Nijemcima, ustašama i domobranima za vrijeme Drugoga svjetskog rata na navedenom području.

U drugom djelu biltena najčešće bi se nalazili politički tekstovi o pojedinim događajima iz nacionalne povijesti, ali i jednostrano pisani povijesni tekstovi, koji su u svojim naslovima najčešće odisali demonizacijom hrvatstva i nove hrvatske vlasti.

Treći dio biltena najčešće je sadržavao viceve, šale ili pak „pjesničke tekstove“, koji su vjerojatno dizali moral pobunjenim Srbima i svima koji bi navedeni bilten imali u rukama.

Oslobađanjem okupiranih sela bivših općina Podravska Slatina i Orahovica, u operaciji Papuk ’91, prestao je izlaziti i Bilten Gudnoga. Nije poznato je li navedeni bilten izlazio u kasnijim razdobljima u ostatku okupiranog područja, no može se sa sigurnošću reći kako je treći broj biltena ujedno bio i posljednji neposredno pred slom umjetne paradržave na Papuku.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.