Domovinski rat Izdvojeno Na današnji dan

Antiteroristička jedinica Lučko u Domovinskom ratu

OSNIVANJE ANTITERORISTIČKE JEDINICE LUČKO

Na početku hrvatskog osamostaljenja, policija je bila jedina legalna oružana sila koja je služila obrani nacionalnih interesa i teritorija, vojske nije bilo. 5. kolovoza 1990. godine, oko 1700 momaka je dobrovoljno došlo u Policijsku akademiju u Zagrebu, te su oni postali oružana sila na koju se Hrvatska mogla osloniti u obrani od agresorskih napada i iz koje se razvila Hrvatska vojska. Kao odgovor na pobunu dijela Srba na širem području Knina, Benkovca i Gračaca te onemogućavanje intervencija hrvatske policije od strane JNA, hrvatske su vlasti donijele odluku o ustrojavanju Specijalne policije. 7. rujna 1990. godine, Antiteroristička jedinica Lučko je postala prva oružana jedinica za posebne namjene novonastale hrvatske vlade. Tada je u ATJ Lučko prešlo 88 najsposobnijih pripadnika s tečaja Prvi hrvatski redarstvenik. Naoružanje i oprema jedinice su bili prema standardima za takve jedinice, a obuka je bila visoko profesionalna i svakodnevna.

Pripadnici ATJ Lučko su osiguravali visoke dužnosnike Republike Hrvatske i strane državne i vojne dužnosnike. Također, proveli su niz uspješnih akcija oduzimanja oružja bivšoj JNA i zauzimanja vojarni, a sudjelovali su i u obučavanju drugih postrojbi koje su postale temelj Hrvatske vojske. Osnovna zadaća jedinice bila je borba protiv terorizma i ponovno uspostavljanje reda i mira u dijelovima Hrvatske u kojima je srpskim pobunama taj mir narušen. Prva takva akcija je bila već u rujnu 1990. na Banovini, a svoje prvo „vatreno krštenje“, ATJ Lučko je imala 2. ožujka 1991. godine u Pakracu. Svoju spremnost i borbenost su posebno iskazali tijekom trogodišnjeg boravka na Velebitu, od akcije „Poskok“ 1992. godine do završetka VRO „Oluja“ 1995. godine. Tijekom Domovinskog rata, za Domovinu je život dalo 19 pripadnika ATJ Lučko.

U daljnjem tekstu ćemo navesti neke od operacija i akcija iz Domovinskog rata u kojima je ATJ Lučko sudjelovala u svom ratnom putu.

RATNI PUT ATJ LUČKO

 

Pakrac – ožujak 1991.

Na sjednici Skupštine općine Pakrac je donesena odluka dijela odbornika o pripajanju te općine Srpskoj Krajini. Takva odluka je uskoro i poništena od strane Ustavnog suda RH što je izazvalo žustre reakcije srpskih ekstremista i pobunjenika. Nakon srpskog zauzimanja Policijske postaje Pakrac, uslijedila je intervencija hrvatske policije u kojoj je sudjelovala i ATJ Lučko. Srpski pobunjenici su primorani vratiti se na brdo Kalvarija iznad Pakraca. Od tamo je započeta pucnjava na pripadnike hrvatske policije koji su uzvratili paljbu. Nakon premetanja terena s kojeg je pucano na hrvatske policajce, u Pakrac su ušla i oklopna vozila JNA, no grad je ostao pod nadzorom hrvatske policije. Dio pripadnika ATJ Lučko je vratio u svoje sjedište, a dio je ostao na području Pakraca kao jamac sigurnosti. To je bio prvi oružani sukob hrvatske policije i srpskih ekstremista nakon uspostave nove hrvatske vlasti.

Krvavi Plitvički Uskrs 31.03. – 02.04.1991.

25. ožujka 1991. održan je protuhrvatski skup s ciljem pripajanja Plitvičkih jezera Srpskoj Krajini. Nakon toga su snage krajinske milicije iz Knina zauzele područje Plitvičkih jezera i prekinule promet na glavnoj državnoj cesti između sjevera i juga Hrvatske. Ministarstvo unutarnjih poslova RH je poslalo zahtjev srpskim ekstremistima da se povuku s tog područja i deblokiraju državnu cestu koji su oni odbili. Povodom toga, organizirana je akcija „Plitvice“ u dvije etape. ATJ Lučko je zauzela Koranski most i omogućila ulazak hrvatske policije u područje Plitvičkih jezera. Potom su, na Uskrs, snage MUP-a krenule prema hotelu Jezero kolonom vozila koju su iz zasjede napali srpski pobunjenici. Uspješnom akcijom ATJ Lučko i jedinica za posebnu namjeru hrvatske policije, spriječeno je zauzimanje ovog teritorija.

Glina -26.06. – 01.07.1991.

Odmah nakon ustavne odluke Hrvatskog sabora o samostalnost Republike Hrvatske, srpski pobunjenici su započeli napad na policijsku postaju u Glini i hrvatska naselja na Banovini. Cilj ovakvih napada je bilo protjerivanje hrvatskog stanovništva s tog područja. Napad na policijsku postaju u Glini je bio posebno žestok, te je u njemu stradao jedan policajac, dva civila i bilo je desetak ranjenih. Nakon nekoliko pokušaja otpora, policajci iz Gline su se predali srpskim pobunjenicima, nakon čega je stigla ATJ Lučko u Glinu. Ulaz u grad im je bio zapriječen, te je otvorena neprijateljska vatra na njih pri čemu su ranjena trojica pripadnika ATJ Lučko. Usprkos tome, uspjeli su zauzeti cijeli grad. Nakon toga, pripadnici ATJ Lučko su se povukli iz dijela grada gdje je oklopna postrojba JNA trebala uspostaviti „tampon zonu“. Jedinica je ostala u Glini još nekoliko dana kako bi branila policijsku postaju i dio grada od svakodnevnih srpskih napada. Akcija u Glini je primjer uspješne suradnje različitih jedinica hrvatske policije i hrvatskih branitelja u naporima za obranu teritorija RH.

Petrinja – 26. – 31.07.1991. i Dragotinci 14.-15.08.1991.

Pripadnici jedinice ATJ Lučko poslani su u Petrinju kao odgovor na neprijateljsku akciju „Žaoka“, pokrenutu 26. srpnja. Cilj neprijateljske akcije je bio osvajanje Banovine, a ATJ Lučko je imala zadaću preventivne obrane u Petrinji kako bi se spriječili izlasci neprijateljskih postrojbi iz petrinjske vojarne JNA. Već idućeg mjeseca, zbog stalnog jačanja borbi na Banovini, ATJ Lučko je poslana u sela oko Petrinje. Tu su u oružanom sukobu na ulasku u Jabukovac ranjena tri pripadnika jedinice, ali je unatoč tome ATJ Lučko uspjela blokirati neprijatelja i zadržati svoje položaje.

Zapadna Slavonija – kolovoz 1991.

U zapadnoj Slavoniji su se tijekom kolovoza 1991. vodile žestoke borbe koje nisu jenjavale. Sredinom mjeseca, ATJ Lučko je poslana u Okučane gdje je bilo posebno teško. U susjednom selu Smrtić tada je na njih otvorena vatra te je uništen prvi BOV iz kolone, ali ih to nije spriječilo u osvajanju sela. Dan nakon sukoba u selu Smrtić, 17. kolovoza, ATJ Lučko je ovladala i Okučanima, a već idući dan su upućeni u Pakrac. U Pakracu je trebalo uspostaviti red i mir te osloboditi policijsku postaju okruženu neprijateljskim snagama. Nakon oružanog sukoba u koji je jedinica ušla nakon nailaska na neprijateljske barikade, policijska postaja je oslobođena. U akciji je bilo 12 ranjenih pripadnika ATJ Lučko.

Dubica – rujan 1991.

12. rujna su neprijateljske snage osvojile Hrvatsku Kostajnicu i zarobile dio hrvatskih branitelja koje su potom poslali u logor Manjaču kod Banjaluke. Paralelno s dijelom hrvatskih snaga koje su krenule u proboj, ATJ Lučko je dobila zadaću deblokade koridora i izvlačenja dijela hrvatskih snaga iz Kostajnice. Bili su podijeljeni u grupe koje su djelovale u 3 smjera. Prvi smjer je bio od središta Dubice prema obali Gline i Hrvatskoj Kostajnici; drugi smjer je bio od Dubice prema selu Baćin i dalje; treći smjer je bio od Dubice prema željezničkoj stanici i Hrvatskoj Kostajnici. Akciju je pratio žestoki oružani sukob s neprijateljskom topničkom vatrom, ali je izvršeno uspješno izvlačenje hrvatskih snaga iz Kostajnice.

Marinci – listopad, 1991.

Već u kolovozu su započeti otvoreni napadi neprijateljskih snaga na Vukovar, koji nisu prestajali sve do njegove okupacije u studenom. Sredinom rujna započeta je neprijateljska operacija Vukovar u kojoj su okupatorske snage djelovale u dvije grupe s granicom na rijeci Vuki. Svojim žestokim napadima, uspjeli su osvojiti selo Marinci i presjeći komunikaciju Vukovara s Vinkovcima i Nuštrom. Odlučeno je da će u proboju prema Vukovaru sudjelovati najelitnije hrvatske postrojbe, te je ATJ Lučko 12. listopada krenula u proboj planiranim smjerom Marinci – Bogdanovci – Vukovar. Ostale hrvatske postrojbe, ojačane tenkovima,  započele su napadno djelovanje s ciljem proboja kako bi se omogućio dolazak novih hrvatskih snaga u Vukovar koje će zamijeniti već iscrpljeno ljudstvo u obrani grada. Napredovanje akcije i proboja su usporavali pješački okršaji s neprijateljima i jake topničke vatre. Nakon što su projektili neprijateljskih snaga pogodili hrvatske tenkove odlučeno je da se ATJ Lučko povuče u Nuštar, a potom su se i vratili u svoju bazu u Lučkom. ATJ Lučko je u ovoj akciji izgubila tri svoja pripadnika. To je jedina akcija tijekom Domovinskog rata koju ATJ Lučko nije uspjela izvesti do kraja.

Dubrovnik – Cavtat “Krug” – lipanj – studeni 1992. Godine

Tijekom borbi na južnom bojištu, ATJ Lučko je u lipnju 1992. godine upućena u Dubrovnik s ciljem prikupljanja informacija i podataka o neprijatelju. Jedinica je fotografirala teren na kojemu je morala djelovati te je izviđala teren prema Cavtatu. Kontrolirali su granicu, izviđali neprijateljske položaje, postavljali zasjede. Imali su zadaću osvajanja i pretrage terena od sela Dunave Krajnje do sela Dubravka.

Maslenica – 19. – 25.02.1993.

Uslijed okupacije dijela hrvatskog teritorija i blokade prometnica te otežane povezanosti sjevernog i južnog dijela zemlje i odbijanja mogućnosti mirne reintegracije okupiranog područja od strane neprijatelja, hrvatske su vlasti počele planirati akciju na zadarskom području. Operacijom „Maslenica“ je potkraj siječnja oslobođen dio Velebita i zadarskog područja. Izgradnjom mosta Maslenica na tom oslobođenom području, uspostavljena je ponovna veza između sjeverne i južne Hrvatske koja je bila prekinuta u rujnu 1991. ATJ Lučko je u operaciji sudjelovala na velebitskom dijelu bojišta gdje su upućeni prvo na izviđačku aktivnost okupiranog područja i prikupljanje informacija. Nakon toga su kao dio Skupnih snaga Specijalne policije dobili zadaću probijanja prve crte neprijateljskih snaga. Trebalo je ovladati prijevojem Mali Alan i prekinuti komunikaciju Obrovac – Sveti Rok, što je i učinjeno. Iduća zadaća bila je minirati planinsku cestu Šulentići kako bi se onemogućilo prodiranje tenkova neprijateljske snage. Nakon uspješnog izvršavanja zadaća, uz stalnu topničku vatru neprijateljske strane, jedinica se vratila u svoju bazu bez pretrpljenih žrtava.

Medački džep – 7.-12.09.1993.

Pripadnici ATJ Lučko su 7. rujna upućeni na području PU ličko – senjske s ciljem upoznavanja s oslobodilačkom akcijom planiranom za 9. rujna. Nakon što su se upoznali sa zadaćom, 9. rujna su krenuli na područje Bukove glave u smjeru brda Međeđak s ciljem razbijanja prve crte neprijateljske snage. Uz žestoke borbe, uspješno je neutraliziran neprijatelj te je nastavljeno planiranim smjerom. Krajnji cilj je bio selo Krajinovići gdje se ATJ Lučko spojila s postrojbama Hrvatske vojske. Nakon probijanja prve crte neprijateljske snage, pripadnici ATJ Lučko su vršili pretragu terena od zaostalih terorističkih skupina, nakon čega su se vratili u svoju bazu. Ovom akcijom je 9. rujna su oslobođena sela Počitelj, Čitluk i Divoselo, odakle su neprijatelji topničkim snagama vršili napade na Gospić unatoč tome što je to područje pripadalo tzv. „ružičastoj zoni“ koja je prema rezolucijama UN-a trebala biti pod hrvatskom vlasti.

Operacija “Bljesak” – 29.04.-05.05.1995.

Početkom svibnja 1995. godine, oslobodilačkom akcijom „Bljesak“ je oslobođen preostali okupirani dio zapadne Slavonije. Akcijom je otvorena i autocesta smjera Zagreb – Lipovac. Skupne snage Specijalne policije su trebale iz smjera istok i smjera zapad presjeći bivši UNPA sektor zapad i spojiti se u mjestu Trnakovac. ATJ Lučko je 29. Travnja upućena u mjesto Cernik gdje se upoznala sa zadaćom na prostoru izvora rijeke Dobre, prema selu Ivanovac. Pri izvršavanju zadaće i dolasku do samoga cilja, u borbama praćenim minobacačkom i pješačkom vatrom, ATJ Lučko je izgubila jednog svog pripadnika. Idući dan, jedinica uspješno neutralizira neprijateljske snage i osvaja selo Ivanovac.

Operacija “Oluja” – 31.07. – 09.08.1995.

S ciljem oslobađanja preostalog okupiranog teritorija RH koji su srpske snage pokušavale ujediniti s dijelovima BiH pod srpskom kontrolom, Hrvatska je u kolovozu 1995. provela vojno – redarstvenu operaciju „Oluja“. Hrvatska vojska i Specijalne jedinice policije su 4. kolovoza krenule u napad na području od Bosanskog Grahova do Jasenovca. ATJ Lučko je sudjelovala u operaciji u području Velebita. Prije početka same operacije, smjestila se u rajonu Dušice gdje su prikupljali informacije i vršili pripremu za izvršavanje daljnjih zadaća. Jedinica je 4. Kolovoza krenula u izvršavanje napadne zadaće na području od Velikog Bila prema Pažaru i selu Krpani. Sutradan je ATJ Lučko, kao dio Skupnih snaga Specijalne policije krenula prema mjestu Dujačići s ciljem prekidanja komunikacije Medak – Gračac i osiguranja lijevog boka glavnini skupnih snaga Specijalne policije. Nakon toga, zadaća je bila proširiti lijevi bok prema Medaku. Jedinica je krenula u napadno djelovanje prema mjestu Papuča i Medak te se zajedno s drugim jedinicama specijalne policije spaja s Hrvatskom vojskom u Ribniku. ATJ Lučko je 7. kolovoza je kao dio Skupnih snaga Specijalne policije upućena na izvršavanje zadaće oslobađanja Gornjeg Lapca i Dobrog Sela. Zadaća je uspješno izvršena te su oslobođena sela Mazin, Gornji Lapac, Donji Lapac i Dobro Selo. Potom su se spojili s pripadnicima 4. Brigade i selu Otrić, a zatim i s pripadnicima HV-a . ATJ Lučko je ostala na ovladanom području mjesta Donji Lapac  do zapovijedi za izvlačenje jedinice 8. kolovoza 1995.

ANTITERORISTIČKA JEDINICA LUČKO DANAS

Antiteroristička jedinica Lučko svojim stalnim profesionalnim obukama i razmjenom vještina i znanja na međunarodnoj razini priprema svoje pomno odabrane pripadnike za pravovremeni i najefikasniji odgovor na suvremene izazove sigurnosti. Njezina osnovna zadaća je „borba protiv svih oblika terorizma, rješavanje najsloženijih otmica i talačkih situacija, otmice zrakoplova i drugih prijevoznih sredstava, posebna osiguranja visokih državnih dužnosnika, suzbijanje najtežih oblika kriminaliteta, uhićenja počinitelja najtežih kaznenih djela, zaštitu određenih osoba, helikopterske operacije, zadaće potrage i spašavanja, snajperske operacije, pronalaženje, deaktiviranje i uništavanje formacijskih i improviziranih eksplozivnih naprava na zemlji i pod vodom, ronilačke intervencije te obavlja i druge poslove sukladno Zakonu o policiji. Osim toga, jedinica ima vrlo značajnu ulogu za Ministarstvo unutarnjih poslova jer može brzo, pravovremeno i učinkovito odgovoriti na razne nepredviđene situacije koje ponekad i nisu klasičan policijski posao.“

 

FOTO: Jutarnji.hr

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

  1. Specijalna policija u Domovinskom ratu; Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata; Zagreb; Lipanj 2017.
  2. Ministarstvo unutarnjih poslova; Antiteroristička jedinica Lučko – Nepobijeđeni slave svoj dan; 2018.; https://mup.gov.hr/vijesti/antiteroristicka-jedinica-lucko-nepobjedjeni-slave-svoj-dan/282485
  3. Dani ponosa; 7. rujna 1990. – Osnovana ATJ Lučko; https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/105/7-rujna-1990-osnovana-atj-lucko

O autoru

Marijana Dangubic

Rođena 1.9.1992.u Dubrovniku. Magistrica je politologije, smjer nacionalna sigurnost i medjunarodni odnosi. Voli druzenja s prijateljima, čokoladu i putovanja. Od rujna 2018. aktivna članica udruge Rast i novinarka na portalu braniteljski.hr