Mateja Crneković diplomirala je početkom 2021. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na smjeru Geografski informacijski sustavi. Rad mlade geografkinje iz Jertovca u Hrvatskom Zagorju privukao je pažnju samim naslovom „Vojnogeografska analiza obrane grada Karlovca tijekom Domovinskog rata“, a da je vrlo značajan u znanstvenom smislu uvjerili smo se nakon što smo ga pročitali. Mateju, koja je u aktivnoj potrazi za poslom, stoga smo zamolili za intervju u kojem bi predstavila svoj hvalevrijedan rad na što je onda rado pristala.
Draga Mateja, hvala Vam što ste pristali na razgovor za Braniteljski.hr. Nedavno ste magistrirali geografiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i to na smjeru Geografski informacijski sustavi. Kako biste nama laicima približili što je to geografski informacijski sustav?
Geografski informacijski sustav je, najjednostavnije rečeno, skup metoda i alata za prikupljanje i analizu podataka, a konačni rezultat analize je karta. Njegova je primjena široka, a može se primijeniti u gotovo svim ljudskim djelatnostima – prostorno planiranje, lokalna i regionalna samouprava, katastar, turizam, poljoprivreda, meteorologija, zaštita okoliša, promet, zdravstvo, itd.
U uvodu smo spomenuli kako je naslov teme vašeg rada „Vojnogeografska analiza obrane grada Karlovca tijekom Domovinskog rata“. Kako ste se odlučili baš za tu, ustvari interdisciplinarnu i složenu, temu?
O temi diplomskog rada počela sam razmišljati već na početku 4. godine studija i moram priznati, nisam znala o čemu da pišem. Htjela sam temu koja je drugačija i ističe se u odnosu na ostale, no svaka tema koje sam se sjetila nekako nije bila dovoljno dobra. Međutim, u ljetnom semestru 4. godine studija slušala sam kolegij Vojna geografija i bio je to najzanimljiviji kolegij od svih koje sam slušala na fakultetu. U okviru kolegija pisala sam seminar na temu Vojnogeografska analiza Drugog punskog rata i prvi put od početka studija pisanje seminarskog rada bio je pravi užitak. Ta je tema spoj pomalo svega i jednostavno sam se pronašla u njoj. Tada sam odlučila da želim takvu temu i za diplomski rad. Što se tiče odabira prostornog obuhvata, nema posebnog razloga zašto sam odabrala Karlovac, već je on odabran jednostavno zato jer su ostala područja koja sam imala na umu već bila analizirana.
Karlovac je izgrađen u 16. stoljeću kao jedna od glavnih utvrda u obrani Habsburške monarhije od Osmanlija. Iz današnje perspektive, kada imamo napredne geografske informacijske sustave, možemo li reći da su Austrijanci pogodili s odabirom pozicije grada i zašto?
Svakako jesu. Karlovac je izgrađen na sutoku rijeka Korane i Kupe, koje predstavljaju prirodnu prepreku, a kako je vojsku u 16. stoljeću činilo pješaštvo i konjaništvo, rijeke su neprijatelju predstavljale ozbiljnu prepreku. Čak i danas, unatoč tehnološkom napretku i raznim mogućnostima savladavanja rijeka, prelasku istih posvećuje se posebna pažnja. Iako rijeka možda neće zaustaviti neprijatelja, svakako će ga usporiti. Osim toga, Karlovac je izgrađen na granici između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva, te je logično da se u pograničnom području izgradi utvrda, a karlovačko se područje nalazi u najužem dijelu Dinarida, odnosno ovim je područjem najlakše prijeći iz Panonske nizine do Jadranskog mora, što dodatno pridonosi strateškom položaju Karlovca.
Situacija je početkom Domovinskog rata bila daleko drugačija nego u 16. stoljeću. Neprijatelj se nalazio u samom gradu i oko njega u nizu vojnih objekata Jugoslavenske narodne armije. Možemo li reći da se zbog toga nalazio u povoljnijoj poziciji u odnosu na hrvatske snage?
Srpska je vojska bila u daleko povoljnijoj poziciji od hrvatske. Jedan od razloga jesu vojni objekti u gradu i njegovoj okolici, pri čemu se ističu oni u gradu jer se hrvatska vojska, uz vanjske, morala braniti i od unutarnjih srpskih proboja. Međutim, hrvatska je vojska odmah na početku rata osvojila sve vojne objekte u gradu, dok je u okolici osvojila sve osim onih u Gornjem Mekušju, Kamenskom i Gornjoj Trebinji koji su osvojeni u vojnoredarstvenoj operaciji “Oluja”. Time su spriječeni unutarnji srpski proboji, što je poprilično olakšalo obranu grada. Osim toga, srpska je vojska hrvatsku nadjačala i u ljudstvu i naoružanju, što je dodatno učvrstilo njezinu povoljniju poziciju.
Vojnogeografska analiza zahtjeva obradu niza čimbenika i faktora. Dijelimo ih na fizičko-geografske i društveno-geografske. Koje biste društveno-geografske čimbenike istaknuli kao najvažnije kada je u pitanju obrana Karlovca? Je li to sastav stanovništva?
Od društveno-geografskih čimbenika bih istaknula prometne i demografske čimbenike. Prometne čimbenike jer razvijena prometna mreža omogućuje visoki stupanj prohodnosti bojišnice i lako manevriranje. Lako kretanje bojišnicom izuzetno je važno prilikom planiranja i izvođenja napada i obrane, jer brzi i nesmetani prelazak s jednog u drugi dio bojišnice može odigrati ključnu ulogu u napadu, odnosno obrani. Što se tiče demografskih čimbenika, oni su važni zbog samog konteksta rata. Kako je Srbija htjela ujediniti sve pripadnike srpske nacionalnosti u jednu teritorijalnu jedinicu, upravo su se općine/gradovi s većinskim srpskim stanovništvom prve odvojile od Hrvatske i pridružile SAO Krajini. Na području karlovačke bojišnice srpsko je stanovništvo bilo većinsko samo u općinama Gvozd (Vrginmost), Krnjak i Vojnić, i smatram kako upravo takav sastav stanovništva ima važnu ulogu u obrani Karlovca. Da je srpsko stanovništvo bilo većinsko u Karlovcu, po uzoru na ostale općine vjerujem da bi se i Karlovac pripojio SAO Krajini, a onda se tu postavlja pitanje bi li se ostale općine/gradovi oduprle srpskim probojima, bi li bile dovoljno snažne da se obrane jer kad glavni grad na nekom području padne u ruke neprijatelja okolna je naselja lako osvojiti. U tome bi slučaju srpska vojska sigurno osvojila čitavo karlovačko područje sve do Slovenije, čime bi ostvarila veliku prednost i napravila veliki korak prema ostvarenju svoga cilja, odnosno stvaranju Velike Srbije.
Koje biste fizičko-geografske istaknuli kao najvažnije kada je u pitanju Karlovac i njegova obrana? Jesu li to rijeke Kupa i Korana na kojima je zaustavljen neprijatelj?
Ne bih posebno izdvajala neke od fizičko-geografskih čimbenika. Smatram da su za obranu Karlovca jednako važni svi fizičko-geografski čimbenici pri čemu svaki na drugačiji način pogoduje obrani. Iako su rijeke Korana i Kupa kao prirodne prepreke iskorištene za postavljanje linije obrane, mislim da nemaju ključnu ulogu u obrani grada. U bitkama treba iskoristiti sva obilježja prostora, a hrvatska je vojska upravo to i učinila. Linija obrane postavljena je na obalama rijeka jer one same po sebi predstavljaju svojevrsnu granicu, mjesto gdje bi se neprijatelj svakako zaustavio jer prelazak rijeke treba pomno planirati i detaljno organizirati. Rijeke su izuzetno ranjivo mjesto koje je lakše braniti, nego osvojiti. No, nisu imale ključnu ulogu u obrani Karlovca, već su u kombinaciji s ostalim fizičko-geografskim čimbenicima doprinijele obrani grada.
Što je spasilo Karlovac kada stvari promatramo iz vojnogeografskog aspekta?
Puno je faktora koji doveli do pobjede hrvatske vojske u Karlovcu. Sama obilježja prostora, prije svega fizičko-geografska obilježja karlovačke bojišnice znatno su doprinijela tome. Međutim, Karlovac su spasili hrvatski branitelji koji su neustrašivo krenuli u obranu grada, iako ih je na drugoj strani čekala daleko brojnija i naoružanija srpska vojska. I fizičko-geografski i društveno-geografski čimbenici više-manje su jednako pogodovali i hrvatskoj i srpskoj vojsci, pa je bilo logično da srpska vojska pobijedi u ovome slučaju upravo zato jer je bila brojnija i naoružanija, no tu prednost nisu iskoristili. Kao ključni faktor obrane Karlovca istaknula bih motiviranost hrvatskih branitelja koji su branili svoje obitelji i domove i što nikada nisu odustali koliko god bilo teško. I na tome im neizmjerno hvala.
Možemo li zaključiti kako je obrana Karlovca bila od presudne važnosti za Hrvatsku u Domovinskom ratu? Koja je njegova geostrateška važnost? Što bi se dogodilo da je Karlovac okupiran?
Karlovac je smješten u najužem dijelu Hrvatske, tzv. hrvatskom gorskom pragu. Upravo preko Karlovca je najkraći i najlakši put iz Panonske nizine do Jadranskog mora, te tuda prolaze važni prometni pravci koji povezuju spomenute reljefne cjeline. Udaljenost između granice s Bosnom i Hercegovinom i Slovenije u ovome dijelu Hrvatske iznosi tek 47 km. Srpska je vojska osvojila područje do Turnja, predgrađa Karlovca, od kojeg udaljenost do granice sa Slovenijom iznosi samo 13 km. Da je Karlovac osvojen, neprijatelj bi lako osvojio područje do Slovenije, čime bi Hrvatska bila presječena na dva dijela. U potpunosti bi se odvojio kontinentski dio Hrvatske od primorskog, što ne bi bio slučaj da je Hrvatska presječena u nekom drugom dijelu, a otvorio bi se i put prema, tzv. glavi Hrvatske, gradu Zagrebu. Takva bi situacija dovela do potpunog sloma Hrvatske, što bi možda značilo i njezino potpuno osvajanje. Iako ne možemo znati kako bi se sve odvijalo da je Karlovac okupiran, možda bi hrvatski branitelji uspjeli vratiti sav okupirani teritorij, no moja je pretpostavka da danas ne bi bilo Hrvatske takve kakva je, a možda je uopće ne bi ni bilo. Karlovac je srce Hrvatske i kao takav mora biti prioritet u svakom sukobu, jer njegovim gubitkom najvjerojatnije gubimo i cijelu Hrvatsku. Prema tome možemo zaključiti kako je obrana Karlovca bila od presudne važnosti za Hrvatsku u Domovinskom ratu.
Koji su Vaši daljnji planovi nakon završetka studija?
Trenutno sam koncentrirana na profesionalni razvoj, tako da su i svi moji planovi vezani uz to. Želim se zaposliti u struci i nastaviti s učenjem i usavršavanjem vještina stečenih tijekom studija.
Draga Mateja na tom putu želimo vam puno sreće i uspjeha. Sretno!
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
