Hrvatska vlada aktivno radi na procesuiranju ratnih zločina počinjenih u Domovinskom ratu i pronalaženju svih stradalnika. Prilikom zadnje istrage, provedene ovog listopada, privedeni su novi osumnjičenici za ratni zločin nad Hrvatima na Ovčari 1991. godine, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
U članku Ovčara u studenom 1991. godine pisali smo o ratnim događanjima na području Vukovarsko-srijemske županije, kada je uoči potpisivanja sporazuma između JNA, te europskih i hrvatskih predstavnika, o proglašenju vukovarske bolnice neutralnom i demilitariziranom zonom, iz bolnice odvezeno najmanje 266 osoba, ranjenika i bolničkog osoblja u vukovarsku vojarnu smještenu na Sajmištu, odakle su prebacivani jednim dijelom u skladišni prostor Velepromet, a dijelom na Ovčaru, farmu udaljenu 5 km od Vukovara. U noći između 20. i 21. studenog na Ovčari, pripadnici srpskih paravojnih formacija likvidirali su 211 osoba, dok se još 55 vodi nestalim.
Ubijeni su bili bačeni u masovnu grobnicu iz koje su posljednji posmrtni ostaci ekshumirani 4. listopada 1996. godine.
Operativni dio ekshumacije proveo je tim Liječnika za ljudska prava koje je predvodio dr. William Haglund.Pregled svih posmrtnih ostataka 200 žrtava proveden je u laboratoriju Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 5. listopada do 16. studenog 1996. godine. Pregledom socio-demografskih podataka, utvrđeno je kako je od ukupno 200 žrtava 198 muškog, a 2 ženskog spola pri čemu je prosječna starosna dob cijele grupe bila 32,5 godine, odnosno raspon dobi od najmanje 16 do najviše 72 godine. Od ukupno 200 ekshumiranih posmrtnih ostataka, 192 žrtve su identificirane.
Među zarobljenicima nalazili su se uglavnom pripadnici Hrvatske vojske/Zbora narodne garde, redarstvenici MUP-a i drugih dragovoljaca pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, te manji broj civila, dovezenih iz bolnice u Vukovaru. Naime, kod 55% žrtava pronađeni su dokazi koji ukazuju na to da su se nalazili na bolničkom liječenju i to u vidu bolničke odjeće, dokaza o liječenju, s ili bez uočljivih povreda ili u vidu kombinacije navedenoga. Prema Ministarstvu hrvatskih branitelja još uvijek se traga za 525 osoba nestalih u Domovinskom ratu s područja Vukovarsko – srijemske županije, odnosno 386 s područja Grada Vukovara te su prikupljena saznanja o postojanju dodatne skrivene masovne grobnice –Ovčare 2. Više o kriminalističkim istraživanjima zločina nalazi se na Ekshumacija masovne grobnice Ovčara (31. kolovoza – 4. listopada 1996. godine).
Zakonodavno procesuiranje ratnih zločina počinjenih na i oko poljoprivrednog dobra “Ovčara” u studenom 1991. godine i kasnije tijekom opsade grada Vukovara, a osobito po privremenoj okupaciji grada od strane postrojbi JNA, Teritorijalne obrane pobunjenih srpskih domicila te srpskih paravojnih (dobrovoljačkih) jedinica (npr. Arkanovci, Šešeljevci), počelo je 1996., a do 2017. godine devetero ih je pravomoćno osuđeno za zločine, šestero je oslobođeno svih optužbi, a jedan optuženi je tijekom procesa počinio samoubojstvo. Optužene se tereti za zločine protiv čovječnosti, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, istrebljenje, mučenje, nečovječna djela, kršenje zakona ili običaja ratovanja, ubojstvo, mučenje i okrutno postupanje. Također, kao učestala praksa pojavljuje se ponavljanja sudskih postupaka prilikom kojih kazne optuženicima bivaju smanjene. Detaljnije o zakonodavnom procesuiranju zločina dostupno je na Pravosudni epilog zločina na Ovčari
Ravnateljstvo policije 2018. godine osnovalo je Radnu skupinu za istraživanje ratnih zločina. Iz Ministarstva unutarnjih poslova su poručili:
„Tijekom 2018. i 2019. godine kazneno je prijavljeno 49 osoba zbog počinjenja ukupno 53 kaznena djela, te u prvih devet mjeseci 2020. godine protiv 8 počinitelja podneseno je 6 kaznenih prijava za ukupno 36 kaznenih djela iz skupine kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, na štetu 352 oštećenika (kaznena djela “Ratni zločin protiv civilnog stanovništva” iz čl. 120. st. 1 OKZRH i “Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika” iz čl. 122. OKZRH). Sva kaznena djela odnose se na zločine počinjene u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine. Kaznenim prijavama obuhvaćeni su ratni zločini na području općine Cetingrad, radi prekomjernog granatiranja Šibenika te mjesta Vodice, Zaton i Rasline, ratnog zločina u Mekim Docima na području Općine Obrovac na štetu 67 osoba.“
Posljednjim kriminalističkim istraživanjem obuhvaćeno je više osoba s područja Vukovarsko-srijemske županije.
„Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja dvojica osumnjičenika predana su pritvorskom nadzorniku Policijske uprave osječko-baranjske, a policija je protiv njih podnijela kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.“ – izvijestila je glasnogovornica MUP-a Marina Mandić.
Uhićena su dvojica hrvatskih državljana, prvoosumnjičeni rođen 1948. (tada 43-godišnjak) i drugoosumnjičeni rođen 1963. (tada 28-godišnjak) godine. Za osumnjičenike se sumnja da su 20. studenog 1991. bili među pripadnicima paravojnih formacija tzv. SAO Krajine koji su formirali tzv. špalir na prostoru poljoprivrednog dobra Ovčara. Prolaskom kroz “špalir” zarobljenike se fizičko kažnjavalo s ciljem nanošenja tjelesnih ozljeda, boli i patnje. U istrazi su sudjelovali Vukovarsko-srijemska policija, osječko Županijsko državno odvjetništvo i Sigurnosno-obavještajnu agencija.
Ministar branitelja Tomo Medved smatra da je ova istraga policije i pravosuđa pokazatelj ozbiljnog pristupa prema procesuiranju ratnih zločina i da taj zločin ne zastarijeva.
„Ovo pokazuje odgovornost i ozbiljnost države u odnosu prema žrtvama. Svi koji su počinili ratne zločine neće mirno spavati, nećemo se umoriti, već ćemo ustrajno nastaviti.“ – naglasio je Medved.
FOTO – V. Dzuro
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
