Domovinski rat Novosti

28. obljetnica osnivanja Bojne Frankopan

Na današnji dan, prije 28 godina, ustrojena je Bojna Frankopan kao jedna od prve dvije specijalne postrojbe Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Prva je bila Bojna Zrinski koja je ustrojena u svibnju 1991. godine u Kumrovcu. Bojna Frankopan smatrala se najelitnijom i najučinkovitijom specijalnom postrojbom. Njezinu okosnicu su činili Hrvati iz francuske Legije stranaca koji su postali instruktori i zapovjednici. Popunjavali su je borci s ratnim iskustvom s bojišta iz svih krajeva Hrvatske. U bojni je bilo i Hrvata iz dijaspore te nekolicina stranih dragovoljaca. Frankopanima je isprva zapovijedao bivši kapetan Legije stranaca Ilija Tot, zatim bivši legionar Bruno Zorica Zulu te Vinko Primorac. Zapovjednik svih specijalnih postrojbi Hrvatske vojske bio je general Ante Roso. Komandna obuka (obuka „Commando“) postrojbe obavljala se u bazi Žutica pokraj Ivanić Grada po modelu Legije stranaca i NATO standardu. Postrojba je bila polutajna, a pripadnici se nisu vodili službeno, već u tajnim osobnicima. Bojna Frankopan imala je oko 150 pripadnika koji su bili osposobljeni za sve vrste zadaća, većinom u neprijateljskoj pozadini. Tijekom 1991. godine, bojna Frankopan ratuje u zapadnoj i istočnoj Slavoniji. U listopadu se bori kod Drenova Boka na području Jasenovca, a u studenom i prosincu nalaze je u Osijeku tijekom najžešćih napada na taj grad. Ovdje su se Frankopani istaknuli u izvlačenju mrtvih gardista s ničije zemlje kod Tenje i uspostavi mostobrana na lijevoj obali Drave u Baranji. Tijekom 1992. godine bojna na Južnom bojištu sudjeluje u akcijama deblokade Dubrovnika te ponovnoj uspostavi bojišnice kod Šuice nakon što su srpske snage u travnju 1992. zauzele Kupres. Potkraj 1992. godine Bojna je ugašena, a preustrojem Hrvatske vojske njezini pripadnici prelaze ponajviše u 2. i 7. gardijsku brigadu te manjim dijelom u 1. hrvatski gardijski zdrug. Tijekom borbi, 12 njezinih pripadnika poginulo je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Iako je većina Frankopana umirovljena, mnogi su i nakon rata ostali u vojsci kao iznimno cijenjeni vojnici. Neki od njih sudjeluju u raznim mirovnim operacijama poput nekadašnjeg Frankopana Miroslava Vagnera koji je bio prvi zapovjednik 1. hrvatskog kontingenta mirovnjaka na Golanskoj visoravni.

 

FOTO: Bojna Frankopan

O autoru

Marijana Dangubic

Rođena 1.9.1992.u Dubrovniku. Magistrica je politologije, smjer nacionalna sigurnost i medjunarodni odnosi. Voli druzenja s prijateljima, čokoladu i putovanja. Od rujna 2018. aktivna članica udruge Rast i novinarka na portalu braniteljski.hr