Domovinski rat Izdvojeno Na današnji dan

28 godina od početka općeg napada na Dubrovnik

Na današnji dan, prije 28 godina otpočeo je opći napad na Dubrovnik i dubrovačko područje. Napad su izvršile snage JNA potpomognute rezervistima iz Srbije i Crne Gore. Već u drugoj polovici rujna, napadi na dubrovačko područje su postali sve učestaliji. 22. rujna je započela neprijateljska minobacačka vatra po mjestima Đurinići i Vitaljina, te Gornjem i Donjem Brgatu, a topničke snage su konstantno vršile napade na područje Konavala.   Brojni napadi na dubrovačkom ratištu i u zaleđu Dubrovnika bili su uvod i pripremanje terena za opći napad na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. Rano ujutro, oko 6 sati, neprijateljske snage su otpočele napad s kopna, iz zraka i s mora. Prve granate s položaja Hercegovačkog korpusa JNA su pale na područje Bosanke i Mokošicu. S ciljem da Dubrovnik ostane odsječen od ostatka svijeta, vojni zrakoplovi su raketirali trafostanicu u Komolcu i telekomunikacijski repetitor na Srđu. Time je grad ostao bez struje i vode i bez komunikacijskih veza. Ovim napadom je započela blokada Dubrovnika.

Omjer neprijateljskih i obrambenih snaga je bio daleko na strani neprijatelja. Podaci govore da je neprijateljske snage činilo između  11000 i 13000 pripadnika užičkog, mostarskog i podgoričkog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, dok je Dubrovnik branilo oko 750 hrvatskih branitelja, pripadnika postrojbi ZNG-a, policije i dragovoljaca. Niti naoružanje nije bilo na strani obrambenih snaga Dubrovnika. Obrambene snage su raspolagale malim brojem lakog pješačkog naoružanja, među kojim su bile i lovačke puške, te malim brojem topničkog naoružanja odnosno 7 minobacača 82mm, 2 minobacača 120mm i dva topa „ZIS“ 76mm. Neprijatelj je raspolagao daleko težim i većim naoružanjem. Prema dostupnim podacima, u rukama neprijatelja tada se nalazilo oko 100 tenkova, 120 komada različitog topničkog oružja, te oko 100 zrakoplova i nekoliko vojnih brodova.

Već nakon nekoliko dana, 3. listopada zapaljen je poznati zaštićeni „Arboretum“ u Trstenom, a  5. listopada, neprijateljske snage su zauzele Konavle, te na zapadu tenkovskim snagama ušle u Slano i zauzele ga. Zauzimanjem tih područja, Dubrovniku su prekinute i posljednje veze s ostatkom hrvatskog teritorija. U prvom tjednu borbi bilo je oko 100 ranjenih, te 27 poginulih hrvatskih branitelja što svjedoči o žestini sukoba. No, i neprijatelj je doživio velike poraze i gubitke u prvim okršajima, posebno na području Čepikuća, Osojnika, Prapratnog i Brgata što nikako nisu očekivali s obzirom na omjer ljudstva i naoružanja. 15. listopada neprijatelj je uspio ući u Cavtat i već idući dan ga okupirati. 24. listopada okupirana su mjesta Kupari i Srebreno, a dan nakon i Donji i Gornji Brgat te Dubac. Nakon okupacije Slanog na zapadu, okupirana su i ostala mjesta u tom smjeru. 1 studenog su okupirani Zaton i Orašac, a sredinom studenog i Mokošica te okolna manja mjesta.

Najteži napadi na dubrovačko područje su se zbili od 8. do 14. studenog kada je na Dubrovnik palo više od 5 tisuća topničkih projektila, a zatim 6. prosinca je samo na povijesnu jezgru ispaljeno njih 600. U tom napadu teško je oštećeno čak 456 zgrada unutar zidina, a 9 ih je potpuno izgorjelo. Na Stradun, glavnu ulicu Dubrovnika palo je 45 granata, a uništeni su i brojni kulturni spomenici i dijelovi kulturne baštine.

Tijekom čitave okupacije Dubrovnika, s tog područja je izbjeglo i prognano više od 33 tisuće ljudi. U borbama i obrani Dubrovnika život su izgubila 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno ih je više od 1500. U agresorskim napadima na čitavom dubrovačkom području, od Stona do Konavala, spaljeno je 2127 kuća čime je bez doma ostalo malo manje od 8000 ljudi. Okupirano područje koje nije bilo uništeno je bilo potpuno opljačkano.

Hrvatski branitelji su u obrani Dubrovnika pokazali da naoružanje i brojnost nisu glavni čimbenici, te da ponos, inat, složnost i ljubav prema Domovini mogu pobijediti i najgoreg neprijatelja.

 

FOTO: Dubrovački list

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

  1. Hrvatski vojnik; Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.; Broj 535; 2017.;
    https://hrvatski-vojnik.hr/dubrovnik-u-domovinskom-ratu-1991-1995/
  2. Raguž, J.; Otvorena najava agresije na dubrovačko područje; Hrvatski institut za povijest; Zagreb, 2003.
  3. Dubrovački vjesnik; Malo prije šest ujutro započeo je napad s kopna, mora i zraka; 2016.;
    https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/zupanija/dubrovnik/clanak/id/427335/malo-prije-sest-ujutro-zapoceo-je-napad-s-kopna-mora-i-zraka
  4. TV kalendar; Opći napad na Dubrovnik; 2016.; https://www.facebook.com/watch/?v=1931891283704946

O autoru

Marijana Dangubic

Magistra politologije, radno iskustvo stjecala je kao volonter portala Studentski.hr, zatim u TV produkcijskoj kući, te kao zaposlenik Udruge Rast na različitim projektima usmjerenima na podizanje kvalitete života hrvatskih branitelja i promicanje vrijednosti Domovinskog rata. Trenutno radi kao voditelj EU projekta „Neurotrening i biomehanika pokreta“ koji provodi Udruga Rast, a od 2018. godine piše za portal Braniteljski.hr na kojem je bila i glavna urednica.