Kako prepoznati moždani udar i zašto je to važno

Moždani udar treći je uzročnik smrti u svijetu te drugi uzročnik smrtnosti u Republici Hrvatskoj. I u svijetu i u Hrvatskoj glavni je uzrok onesposobljenja (invalidnosti).

Do moždanog udara dolazi uslijed začepljenja krvnih žila u mozgu ugruškom (ishemijski moždani udar) ili uslijed puknuća krvne žile (hemoragični moždani udar). Kod začepljenja krvnih žila ugruškom, prestaje opskrba mozga hranjivim tvarima i kisikom, zbog čega dolazi do oštećenja u tom dijelu mozga. Kod puknuća krvne žile, dolazi do otjecanja krvi u okolno moždano tkivo, što onda uzrokuje različita oštećenja.

Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila je ateroskleroza – bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile, što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile.

Napretkom tehnologije i medicine, došlo je i do poboljšanja mogućnosti liječenja različitih bolesti, tako i moždanog udara. Tromboliza je postupak liječenja moždanog udara kojim se značajno poboljšava ishod kod ishemijskog moždanog udara (koji čini 85% svih moždanih udara).

S obzirom na to da se tromboliza može provoditi samo nekoliko sati nakon što se moždani udar dogodio, iznimno je važno što brže prepoznati, reagirati i bolesniku omogućiti stručnu pomoć kako bi se započelo liječenje.

Prepoznavanje moždanog udara može se pamtiti skraćenicom G.R.O.M., koja označava:

Govor

Razumijevanje

Oduzetost polovice tijela

Minute su važne,

a podrazumijeva sljedeće znakove (ne moraju svi biti prisutni):

• Slabost ili oduzetost lijeve ili desne polovice tijela. Može varirati od neznatne slabosti do potpune oduzetosti, a zbog naglog nastanka često dovodi do pada bolesnika.
• Otežan ili onemogućen govor. Bolesnik otežano izgovara riječi, “zapliće se” u govoru ili uopće ne može govoriti.
• Spuštenost jednog usnog kuta zbog čega usta izgledaju iskrivljena.
• Otežano ili onemogućeno gutanje. Hrana curi iz usta ili kroz nos.
• Nejednakost veličine zjenica koja do tada nije postojala.
• Naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
• Naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
• Gubitak ravnoteže, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu
• Gubitak svijesti.

KAKO SPRIJEČITI NASTANAK MOŽDANOG UDARA?

Rizik od dobivanja moždanog udara može se izračunati na stranicama Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, a ovdje navodimo glavne čimbenike koji utječu na razvoj moždanog udara:

1. Način života – loše prehrambene navike, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje i neumjerenost u piću glavni su čimbenici rizika na koje se može utjecati.
2. Medicinski čimbenici – visok krvni tlak, fibrilacija atrija, visok kolesterol, dijabetes, stres i problemi s cirkulacijom. Ovo su čimbenici koje se također može kontrolirati.
3. Čimbenici na koje se ne može utjecati – dob, spol, rasa, obiteljska povijest bolesti.

Također, neke preporuke o namirnicama koje mogu pomoći pri sprječavanju moždanog udara možete pročitati na stranicama Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.