Budući da više od polovice životnog vijeka provedemo na radnome mjestu ili stječući kvalifikacije za isto, preporučamo da svojoj djeci pomognete u donošenju jedne od najvažnijih oduka u životu.
Kako odabiremo karijeru i što nam pri tome može pomoći?
Proces donošenja odluke o karijeri započinje već u ranoj adolescenciji, odnosno tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Nekada se taj jednokratni proces uobičajeno završavao u mladoj odrasloj dobi. Međutim, danas je riječ o cjeloživotnom, višekratnom procesu koji uvelike utječe na profesionalni uspjeh pojedinca, njegovo zadovoljstvo poslom, ali i životom općenito.
Važnost odabira karijere najbolje oslikavaju sljedeći podaci: prosječan broj godina radnog staža u Hrvatskoj iznosi 32 godine, dok prosječna životna dob u Hrvatskoj iznosi 76 godina. Ako se uzme u obzir i 13,8 godina kao prosječno trajanje obrazovanja, što je zapravo priprema za radno mjesto, očigledno je da hrvatski državljanin provede više od polovice životnog vijeka na radnome mjestu ili stječući kvalifikacije za isto.
Upravo zbog esencijalnosti, ali i složenosti procesa izbora zanimanja, koji danas traje od osnovnoškolskog obrazovanja pa do kraja radnog staža, sve je učestalija potraga za stručnom pomoći u području izbora zanimanja. Ključnu ulogu ovdje preuzima psihologija izbora zanimanja, odnosno profesionalno savjetovanje i orijentacija kao postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju na područje rada koje najbolje odgovara njihovim psihofizičkim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesima.
Razlikuju se primarna i sekundarna profesionalna orijentacija, s tim da se prva odnosi na savjetovanje pri odabiru prvog zanimanja, a obuhvaća većinom mlade ljude koji su u procesu školovanja ili su zaposleni na svom prvom radnom mjestu. Sekundarna profesionalna orijentacija namijenjena je osobama koje mijenjaju radno mjesto ili profesiju, što je u današnjim industrijskim društvima sve češća pojava uslijed nestabilnosti radnih mjesta i promjena u svijetu rada.
Savjetovatelji u području profesionalne orijentacije imaju ulogu pomoći klijentu u svakom od tri stadija procesa donošenja odluka o karijeri:
- pregledu svih mogućih opcija s ciljem odabira užeg seta prihvatljivih mogućnosti;
- iscrpnijem proučavanju manjeg broja opcija kako bi se odabralo nekoliko mogućnosti;
- odabiranju najprihvatljivije opcije.
Metode i ciljevi rada profesionalnih savjetovatelja temelje se na različitim znanstvenim teorijama razvijenima u okviru psihologije izbora zanimanja.
Dominantan pristup u psihologiji izbora zanimanja dugo godina bio je diferencijalistički pristup, prema kojem će pojedinac biti zadovoljniji i uspješniji u poslu ako njegove osobine budu usklađene sa zahtjevima posla. Dakle, izbor zanimanja svodio se na traženje onog radnog mjesta koje najbolje odgovara pojedinčevim osobinama, s tim da su se u početku istraživači najviše usmjeravali na sposobnosti (što osoba može učiniti) i interese (što osobu zanima) pojedinaca, dok su kasnije proučavane i radne vrijednosti (što osoba smatra da je važno ostvariti radom).
Međutim, nakon što je prepoznato da izbor zanimanja nije tek jednokratan čin usklađivanja pojedinčevih osobina i zahtjeva zanimanja, nastale su razvojne teorije izbora zanimanja. One naglašavaju da je odabir karijere proces koji se odvija u vremenu i uključuje niz profesionalnih odluka.
Nakon toga uključuje se i sociološka perspektiva, koja uzima u obzir širi socijalni okvir pojedinca sastavljen od brojnih uloga, a ne samo one radnika. Pri izboru zanimanja trebaju se uvažiti sve uloge koje pojedinac ima: uloga majke/oca, prijatelja, pripadnika određene političke stranke, vjernika itd. Primjerice, ako imate troje djece, vaša uloga majke/oca utjecat će na vaše profesionalne opcije: vjerojatno ćete tražiti siguran posao koji će osigurati financijsku stabilnost vašoj obitelji i čije će radno vrijeme omogućiti dovoljno slobodnog vremena za obitelj, iako bi možda prema vašim osobinama tražili npr. menadžerski posao koji je dinamičniji, složeniji i društveno prestižniji, no zahtijeva mnogo uloženog truda, energije i vremena. Ovaj pristup izboru zanimanja uvažava ograničenja koja nameće društvo pri izboru zanimanja, naglašavajući kako nemamo potpunu slobodu izbora zanimanja, već okolnosti i društvo sužavaju naš izbor.
Konačno se u teorijski okvir psihologije izbora zanimanja, osim socijalnih, uključuju i kognitivni faktori poput samoefikasnosti (uvjerenje o vlastitoj uspješnosti), očekivanja ishoda (nagrada, kazni, zadovoljstva i sl.) i osobnih ciljeva (što želim biti, čime se želim baviti). Sve su to faktori koji utječu na naš odabir karijere. Primjerice, prema vašim osobinama, najviše vam odgovara posao učitelja, no smatrate da nećete biti dovoljno uspješni ili očekujete da vam taj posao ne donosi dovoljno novca – vjerojatno se nećete opredijeliti za karijeru učitelja, i to zbog kognitivnih faktora (samoefikasnosti i očekivanja ishoda).
Pored toga, suvremene promjene u svijetu rada, poput ekonomske globalizacije i brzog napredovanja u informacijskoj tehnologiji, utječu i na promjene u odabiru karijere. Naime, digitalna revolucija 21. stoljeća promijenila je organizaciju rada tako da privremeni zadaci i vremenski ograničeni projekti u sve većoj mjeri zamjenjuju stalne poslove. Učestale promjene radnih mjesta i destabilizacija karijere otežavaju proces planiranja budućnosti i oblikovanja identiteta radnika. Izbor zanimanja više nije jednokratan čin završen najkasnije u mladoj odrasloj dobi, već proces koji se proteže kroz čitav životni vijek. Također se više ne percipira kao linearan proces, već se uviđa nelinearna dinamika, pri čemu se pojedinac može vraćati na prethodne faze odabira karijere.
U takvim uvjetima sve su traženije usluge profesionalne orijentacije i savjetovanja, odnosno pomoći pri odabiru zanimanja. Takve usluge nudi vam Hrvatski zavod za zapošljavanje u sklopu Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri, no nažalost je rijetko dostupno u školama, gdje je i najpotrebnije. Postoje online upitnici koji mogu pomoći u odabiru karijere, međutim, upitnici vam neće ponuditi konačno rješenje, već područje koje odgovara vašim osobinama ne uvažavajući vaše društvene okolnosti i povijesni kontekst. Oni predlažu veći broj zanimanja koji nalikuju prema zahtjevima posla. Upravo je zato idealno korištenje usluga profesionalnog savjetovanja.
Društvo za istraživanje i razvoj ljudskih potencijala Razbor na svojim stranicama nudi najveći broj pomagala pri odabiru karijere:
1. Slikovni-opisni upitnik interesa
2. Upitnik o poteškoćama pri donošenju odluke o zanimanju.
3. Upitnik za izbor karijere još je uvijek u izradi.
Od navedenih upitnika, Slikovno-opisni i Upitnik za izbor karijere u konačnici ponude više zanimanja koji bi odgovarali vašim osobinama, stoga se mogu smatrati najkonkretnijima za pomoć pri odabiru zanimanja. Upitnik o poteškoćama pri donošenju odluke o zanimanju koristan je alat svima koji žele saznati s kojim se točno poteškoćama susreću kako bi mogli djelovati na njih.
